SVJETSKI OTPADNIK BR. 1

Može li se Vladimira Putina već sada tretirati kao ratnog zločinca? Evo što kaže Ženevska konvencija

Putinov rat u Ukrajini očigledno krši međunarodno pravo jer je provedena invazija na suverenu državu

Vladimir Putin

 Sergei Chirikov/Pool/AFP

Vladimir Putin u ovom je trenutku svjetski otpadnik broj jedan. Međutim, Putin bi mogao biti i ratni zločinac prema Ženevskoj konvenciji iz 1949. godine, piše New Yorker. Ratni zločini uključuju voljna ubojstva i opsežno uništavanje imovine koje "nije opravdano vojnom nužnošću i provedeno je protuzakonito, namjerno i ničim izazvano".

Ova definicija je tijekom godina neujednačeno tumačena i različito primjenjivana u slučaju političkih vođa i zemalja koji su inicirali agresiju iz razloga koji se smatraju neopravdanima, uključujući i Sjedinjene Države, navodi njujorški list.

Putinov rat u Ukrajini očigledno krši međunarodno pravo jer je provedena invazija na suverenu državu te postoji pokušaj da se svrgne izabrana vlada. Nakon hitnog sastanka Vijeća sigurnosti UN-a, glavni tajnik António Guterres upozorio je da bi ruska invazija mogla biti najgori rat stoljeća i imati devastirajuće posljedice na samo za Ukrajinu ili Rusiju već za cijeli svijet.

Putin je, navode dalje, lagao u svakoj fazi ukrajinske krize, inzistirajući na tvrdnji da nema vojnih ambicija u Ukrajini. Pritom je nagomilao gotovo 200.000 vojnika na tri fronte. Dok je držao konferenciju za medije s Olafom Scholzom, njemačkim kancelarom, istaknuo je kako "nitko to ne želi", referirajući se na rat. Naglasio je da zato žele pregovore. Međutim, u tom istom trenutku na granicu su stigle zalihe krvi. Prošlog utorka američki predsjednik Joe Biden je komentirao: "Ne treba vam krvi ako ne kanite započeti rat".

Putin je također govorio o potrebi za "denacifikacijom" Ukrajine. Tvrdio je da vlada u Kijevu pokušava nabaviti nuklearno naoružanje. Vladu u Kijevu je proglasio huntom. Iako je zemlja održala izbore 2019. godine, a predsjednik Volodimir Zelenski dobio čak 73 posto glasova. Imao je 38 protukandidata.

Putin je, razlaže dalje New Yorker, izazvao krizu pogrešnom, a možda čak i fikcijskom tvrdnjom da će Ukrajina uskoro ući u NATO. Ukrajina je navela članstvo u savezu kao svoj cilj, ali je vodstvo NATO-a izjavilo da Ukrajina ne ispunjava uvjete za članstvo. Kako bi zaustavili Putinovu paranoju, Bidenova je administracija ponudila detaljan prijedlog za povećanje sigurnosti Rusije. Ponuda je uključila kontrolu naoružanja i ograničenja vojnih vježbi.

No, Putinova je reakcija bila prkos. Zahtijevao je osiguranje da Ukrajina nikada neće pristupiti NATO-u i da se Savez vrati na članstvo iz 1997. godine. Očigledno mu je sada cilj promjena režima vojnom silom. Putin također tvrdi da je razlog invazije Ukrajine to da zaštiti Rusiju od SAD-a. U tom kontekstu je svijet upozorio i da je Rusija nuklearna sila.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. rujan 2022 11:58