Američke obavještajne službe poput FBI-ja i CIA-e, tijekom Hladnog rata su regrutirale na tisuće bivših nacista s ciljem špijuniranja SSSR-a, pokazuju novo otkriveni dokumenti.
Na vrhuncu Hladnog rata, 1950-ih, šef FBI-ja Edgar J.Hoover i šef CIA-e Allan Dulles, odlučili su u svoje redove dovesti bivše naciste vjerujući da bi im oni mogli pomoći u njihovoj borbi za dominaciju svijetom koju su u to vrijeme vodili sa Sovjetskim Savezom.
Kako bi postigli taj cilj, američke obavještajne službe svjesno su koristile između ostalog usluge SS časnika Aleksandrasa Lileikisa, koji je sudjelovao u masakru 60 tisuća Židova u Litvi. Njega je CIA regrutirala 1952. godine kako bi radio kao špijun u Istočnoj Njemačkoj za što je primao 1700 dolara godišnje. Osim toga omogućili su mu bijeg u SAD četiri godine kasnije.
Tamo je mirno živio 40 godina sve dok tužiteljstvo 1994. godine nije otkrilo njegovu nacističku prošlost. Tada je Litva zatražila njegovu deportaciju kako bi mu se sudilo. Kada su u američkom ministarstvu pravosuđa htjeli pokrenuti postupak izručenja intervenirala je CIA koja nije željela riskirati otkrivanje povjerljivih tajni o njegovoj špijunskoj prošlosti, ispričao je u jednom intervjuu odvjetnik Eli Rosenbaum iz Odjela ministarstva za lov na naciste.
Rosenbaum je ispričao kako su on i CIA postigli sporazum: ukoliko agencija bude morala predati tajne zapise, tužiteljstvo će odbaciti slučaj. Na kraju se to ipak nije dogodilo pa je Lileikis deportiran, a CIA je prikrila saznanja o njegovom djelovanju u prošlosti. U klasificiranom memorandumu iz 1995. godine, agencija je priznala da je koristila njegove usluge, ali nisu spomenuli njegovu ulogu u masovnim zločinima.
- Ne postoje dokazi da je ova agencija (CIA) bila svjesna njegovih aktivnosti za vrijeme rata - stoji u dokumentu.
Unatoč svemu, Lileikis je 2001. godine osuđen zbog sudjelovanja u genocidu.
Dokazi o korištenju usluga bivših nacista u svrhe špijunaže prvi put su se pojavili 1970-ih godina, ali novootkriveni dokumenti dokazuju da je ova veza puno dublja nego što se prije mislilo.
Dužnosnici FBI-ja 1980-ih nisu željeli reći niti Odjelu za lov na naciste pri ministarstvu pravosuđa što znaju o 16 nacista koji žive u SAD-u jer su svi radili za njih.
Među nacistima koji su surađivali s američkim obavještajnim službama bio je i visokorangirani časnik SS-a Otto von Bolschwing, koji je bio mentor i savjetnik zloglasnog Adolfa Eichmanna, arhitekta Konačnog rješenja, tj. plana uništenja Židova u Europi.
Nakon rata CIA ga je zaposlila da špijunira za njih po Europi, a dokumenti otkrivaju da su ga zajedno s obitelji 1954. godine preselili u New York.
Njegov sin Gus von Bolschwing (75), koji je za tek kasnije saznao da mu je otac bivši nacista, rekao je da je ta veza nastala iz uzajamne koristi.
- Oni su njega iskorištavali, kao i on njih. To se nije smjelo dogoditi. Nikada nije trebao biti primljen u SAD jer to nije u skladu s našim vrijednostima - rekao je Gus von Bolschwing.
Kada su izraelski obavještajci 1960. godine uhapsili Eichmana, Otto von Bolschwing je odmah otišao u CIA-u gdje je zatražio pomoć bojeći se da je Izraelci krenuti za njim.
Zbog toga su u agenciji bili zabrinuti jer su znali ukoliko bi se otkrilo da je njihov suradnik Eichmannov pomoćnik to bila velika sramota za SAD.
Prema zapisima dva su agenta 1961. godine uvjerila Bolschwinga da se neće razotkriti njegove veze sa zloglasnim nacističkim zločincem.
Živio je na slobodi sljedećih 20 godina kada je tužiteljstvo otkrilo njegovu ulogu u ratu te je osuđen. Prema dogovoru se odrekao državljanstva, a nekoliko mjeseci poslije je preminuo.
Američki stručnjak za Holokaust Richard Breitman smatra kako su američka vojska, CIA, FBI i druge obavještajne agencije koristile su usluge preko 1000 bivših nacista i njihovih suradnika.