Dok ruski svemirski program zbog rata u Ukrajini zaostaje za drugim zemljama, Kina sve više jača svoje svemirske sposobnosti.
Prema procurjelom dokumentu američke obavještajne zajednice u koje je The Washington Post imao uvid, ruski svemirski program "vrlo će se vjerojatno smanjiti tijekom sljedećeg desetljeća" jer se suočava s povećanom globalnom konkurencijom, američkim sankcijama i usponom SpaceX-a. Dok rat u Rusiji "jede" veliku većinu ruskog proračuna, napori Kine da dominira bliskim svemirom napreduju nevjerojatnim brzinama.
U jednom od procurjelih dokumenata iz Pentagona ističe se kako su prekid zapadnih partnerstava i poremećeni lanci opskrbe "vrlo vjerojatno" ugrozili sposobnost ruskog svemirskog programa da prikuplja sredstva.
Jedan dokument sugerira da je svemirska kompanija SpaceX u vlasništvu Elona Muska eliminirala ključan izvor ruskih prihoda. Naime, američka kompanija sada je certificirana za prijevoz astronauta do Međunarodne svemirske postaje. Rusija je ranije naplaćivala SAD-u i drugim zemljama između 75 i 85 milijuna dolara po sjedalu u ruskim svemirskim letjelicama koje su išle prema ISS-u.
Za lansiranje s posadom, Rusija je dugo ovisila o svemirskoj luci Bajkonur, koja je nakon raspada Sovjetskog Saveza "završila" u susjednom Kazahstanu. Zatim je u ožujku Kazahstan zaplijenio imovinu ruske svemirske luke, navodno zbog dugova Roskosmosa kazahstanskoj vladi. Rusija je pokušala smanjiti svoju ovisnost o Bajkonuru izgradnjom novog kozmodroma Vostočni u istočnoj Rusiji u blizini kineske granice. Ali, i za taj projekt vezani su brojni korupcijski skandali i problemi.
Ruski svemirski program u padu je od 2020. godine, a krizu je dodatno pogoršala Putinova invazija na Ukrajinu jer su nakon toga mnoge strane kompanije prestale poslovati s tom zemljom, a vlade diljem svijeta uvele su sankcije kako bi spriječile uvoz određenih materijala i komponenti, posebno onih koji bi joj pomogli u izradi oružja.
Za Rusiju je to značilo da više nije mogla tako lako doći do opreme i komponenti koji se upotrebljavaju u svemirskom sektoru, što je dovelo do odgode proizvodnje vojnih i civilnih satelita. Rusija je prestala proizvoditi vlastite komponente 2014. godine "zato što je superiorna zapadna tehnologija bila lako dostupna", navodi se u dokumentu. Sada Moskva traži pomoć od Kine.
Kina je nedavno izgradila vlastitu svemirsku stanicu u niskoj Zemljinoj orbiti te planira poslati astronaute na Mjesec i cilja na lunarni južni pol, gdje NASA-in program Artemis također namjerava poslati astronaute. Kina je također udvostručila broj satelita od 2019., na preko 700, od kojih se 250 koristi za skupljanje obavještajnih podataka, izviđanje i nadzor.
Procurjeli američki dokumenti sugeriraju da bi Kina mogla koristiti te satelite u slučaju rata s Tajvanom, samoupravnim otokom koji Kina smatra dijelom svog teritorija. Peking bi u slučaju sukoba mogao koristiti svoje satelite za ometanje stranih komunikacijskih i obavještajnih satelita te za uništavanje sustava ranog upozoravanja na balističke projektile. I Kina i Rusija posjeduju oružje koje može uništiti satelite u niskoj orbiti.
U svom godišnjem izvješću "Procjena prijetnje iz svemira", američki Centar za strateške i međunarodne studije utvrdio je da "Kina nastavlja napredovati prema svom cilju da postane svjetski lider u svemiru. Tijekom prošle godine, Kina je nastavila povećavati svoje svemirske i protusvemirske sustave, održavajući svoj status druge najsposobnije svemirske nacije nakon Sjedinjenih Američkih Država".
Tijekom saslušanja u Kongresu prošlog tjedna, ravnatelj NASA-e Bill Nelson rekao je da je SAD u svemirskoj utrci s Kinom te je upozorio da Sjedinjene Američke Države moraju poslati svoje astronaute na Mjesec prije Kine.
"Ako dozvolimo da Kina prva stigne tamo, što će ih spriječiti da nam kažu: ‘Mi smo ovdje. Ovo je naše područje. Ostanite vani.‘ Zato mislim da je za nas važno doći tamo i uspostaviti pravila igre", rekao je Nelson.