NOVI PREDSJEDNIK

Na čelo Irana stiže ultrakonzervativni sudac s brutalnim detaljima u svom životopisu

Ebrahim Raisi bio je član ‘povjerenstva smrti‘ koje je, tvrdi se, odgovorno za tajna smaknuća
Hassan Rouhani i Ebrahim Raisi 
 Stringer/AFP

Ebrahim Raisi dobio je najveći broj glasova na izborima za novog iranskog predsjednika, a danas su mu protivnici redom čestitali na pobjedi. Izlaznost je bila niska, ali dovoljno visoka da izbori budu valjani i da Iranu, u jeku rasprave o obnovi mirovnog sporazuma sa Sjedinjenim Državama, na čelo dođe konzervativni bivši sudac, "čovjek" Alija Hamneija, iranskog vjerskog vođe.

Raisi je pobijedio sedmoricu muškaraca - od 40 žena koje su zatražile da uđu u utrku, nijedna nije dobila zeleno svjetlo Vijeća čuvara koje odobrava zahtjev za službenu kandidaturu.

U ovom izbornom ciklusu interesenata je bilo 600, a među selektiranom sedmoricom samo je jedan kandidat bio iz tabora reformista, koji se smatraju umjerenom političkom strujom.

Raisi je dobio 17,8 od 28,6 milijuna glasova prema preliminarnim rezultatima koji su objavljeni danas. Glasalo je nešto manje od 50 posto Iranaca s pravom glasa u odnosu na više od 70 posto, koliko je izašlo na birališta prošli put, kad su se suočili Raisi i odlazeći predsjednik umjerene političke orijentacije Hasan Rouhani.

Jedini umjereni Raisijev protukandidat bio je bivši šef središnje banke Irana Abdolnaser Hemmati, koji je dobio 2,4 milijuna glasova, a Mohsen Rezaei, bivši zapovjednik Islamske revolucionarne garde, bio je drugi sa 3,3 milijuna glasova.

No, vjeruje se da je bilo više od četiri milijuna poništenih glasačkih listića, što znači da je drugi u utrci bio "nitko". Sam Raisi trenutačno je jedan od Iranaca kojima je SAD nametnuo sankcije, a povezuje se s masovnom egzekucijom političkih zatvorenika 80-ih godina.

image
Ebrahim Raisi
Atta Kenare/AFP

Njegovo se ime spominjalo u kontekstu potencijalnog nasljednika aktualnog vjerskog vođe Hamneija. Preuzet će zemlju formalno u kolovozu, a pred sobom ima delikatnu situaciju vezano za ekonomsko stanje i vanjsku politiku.

Stopa inflacije u Iranu gotovo je 50 posto, vlada očekuje golemi proračunski deficit ove godine, a nuklearni sporazum sa Zapadom na čelu sa SAD-om je u kaosu. Iako su gorljivi kritičari Zapada, i Hamnei i Raisi žele obnovu razgovora o nuklearnom sporazumu koji je razvrgnuo bivši predsjednik Donald Trump, a aktualni Joe Biden u predizbornoj kampanji najavljivao je povratak za pregovarački stol. Iran je od 2018. godine stavljen pod sankcije koje su mu ograničile mogućnost da trguje sa svijetom.

Iz Teherana su reagirali obnavljajući nuklearne aktivnosti zabranjene sporazumom. Na unutarnjem planu Raisijeva pobjeda nagovještava jačanje tvrdih društvenih granica i pritisak na žene, medije i slobodno društvo.

Amnesty poziva na istragu za 'zločine' protiv novog iranskog predsjednika

Nevladina organizacija Amnesty International kritizirala je u subotu izbor ultrakonzervativnog Ibrahima Raisija za iranskog predsjednika, ustvrdivši da se protiv njega treba pokrenuti istraga za "zločine protiv čovječnosti" i za "grubu povredu" ljudskih prava.

"Činjenica da je Ibrahim Raisi izabran za predsjednika umjesto da se protiv njega vodi istraga za zločine protiv čovječnosti, ubojstvo, prisilni nestanak i mučenje, tužan je podsjetnik da u Iranu zločini prolaze bez ikakve kazne", ističe Amnesty u priopćenju.

Organizacija za zaštitu ljudskih prava sa sjedištem u Londonu optužila je Raisija da je bio član "povjerenstva smrti" koje je, tvrdi, odgovorno za prisilan nestanak i tajna smaknuća prijekim sudom tisuća zatvorenih pripadnika oporbe dok je bio zamjenik državnog tužitelja Revolucionarnog suda u Teheranu 1988.

Kada su ga 2018. i 2020. pitali o smaknućima, Raisi je zanijekao bilo kakvu ulogu u tome, ali je odao "priznanje" naredbi ajatolaha Homeinija, utemeljitelja Islamske Republike Irana, da se provede takvo čišćenje.

Amnesty ističe da "iranske vlasti do danas sustavno skrivaju istinu o sudbini žrtava i mjestu gdje su njihova tijela pokopana, što se može smatrati zločinom protiv čovječnosti".

Raisi je "bio na čelu grube povrede ljudskih prava" u svom mandatu čelnika pravosudne vlasti u zadnje dvije godine. Na meti progona bile su "stotine mirnih disidenata, aktivista za ljudska prava i pripadnika progonjenih manjina koji su samovoljno zatvarani", navodi NGO.

"Odgovoran je i za uhićenje tisuća prosvjednika i stotine prisilnih nestanaka (...) nakon prosvjeda u studenom 2019.", ugušenih u krvi, navodi isti izvor.

Amnesty poziva zemlje članice UN-ov Vijeća za ljudska prava da poduzmu "konkretne korake kako bi odgovorile na sustavno nekažnjavanje u Iranu". (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. travanj 2024 18:31