Ako netko u zapadnim liberalnim demokracijama doživljava rat u Gazi kao nužnu operaciju odmazde za gadljivi teroristički napad 7. listopada u kojoj je u jednom kraćem razdoblju potrebno na zažmiriti na jedno oko kad su u pitanju humanitarne dileme - jer je „jasno“ kako u svakoj ozbiljnijoj vojnoj akciji „mora“ biti civilnih žrtava – onda je to osoba koja a) podcjenjuje razmjere humanitarne katastrofe u Gazi i b) previđa da je na internetu taj lokalni sukob već eskalirao u propagandni Treći svjetski rat, u kojem se milijuni bombardiraju dezinformacijama.
Prve analize eksperata upozoravaju kako on-line obračun ovakvih razmjera još nikada nije viđen. Na društvenim mrežama i kroz medije lansiraju se nezabilježene količine mučnih, ekstremno emocionalno nabijenih, krajnje uvredljivih i politički isključivih sadržaja koji vrlo često uopće ne korespondiraju s činjenicama. Značajni dio sadržaja odnosno komunikacije ne proizvode previše strastveni pojedinci koji misle da je istina uvijek vezana uz njihovu naciju, ideologiju ili religiju, nego izlaze iz državnih propagandnih kovačnica. Kompanija Cyabra iz Tel Aviva, koja se bavi istraživanjem društvenih mreža, nakon 7. listopada prebrojala je više od 40.000 botova ili neautentičnih računa online „koji pokušavaju utjecati na ishod rata vjerojatno na podjednako učinkovit način kao bilo koja druga taktika na teren“, govori Rafi Mendelsohn, potpredsjednik Cyabre te naglašava: „Takav sadržaj dolazi do milijuna, do stotina milijuna ljudi diljem svijeta“. Posebnu pažnju u informativno-propagandnom ratu privlače aktivnosti Irana, Rusije i Kine, a postaje zastrašujuće i u kojoj mjeri se počinju razlikovati temeljni informativni izvještaji mainstream medija kao što su Al Jazzera i CNN, pogotovo ako se gleda nesrazmjer minutaže brutalnih scena razaranja i stradanja unutar Gaze.
Detaljan pregled aktivnosti
Institut za strateški dijalog - neprofitna istraživačka organizacija sa sjedištem u Londonu – napravila je tijekom prošlog tjedna detaljan pregled aktivnosti Irana, Rusije i Kine na društvenim mrežama, te upozoravaju kako internetom tutnji globalnih požar obračuna; sve je u toksičnom dimu mržnje, pretjerivanja, vrijeđanja, omalovažavanja i, najgore, svjesnog korištenja laži kao alata raspirivanja sukoba. Zaključak je Instituta u članku "Capitalising on crisis: Russia, China and Iran use X to exploit Israel-Hamas information chaos" da tri sile, između ostalih internacionalnih igrača, iskorištavaju krizu u Gazi kako bi promicali svoje geopolitičke agende kroz glorificiranje nasilja i širenje potpuno lažnih ili neprovjerenih informacija. U Institutu za strateški dijalog nisu analizirali druge države nego samo Iran, Rusiju i Kinu zbog njihovih ranijih dokazanih operacija strateškog plasmana informacija vezanih uz geopolitičke ciljeve ili važne geopolitičke događaje. Iako je očigledno da je sukob u Gazi i na Zapadu otvorio pitanje propagande i selekcije informacija (što se ne doima puno manje zabrinjavajućim), aktivnosti Irana, Rusije i Kine otkrivaju dubinu globalnih podjela te koliko su daleko spremni ići neki glavni akteri.
Iranska država očekivano glorificira psihopatološki napad terorista 7. listopada kao strateški udarac Izraelu, koji je prema njihovim tvrdnjama odgovoran za palestinske patnje te plasiraju tezu kako je u nastalom metežu ajatolah Khamenei simbol pan-islamističkog otpora zapadnom neokolonijalizmu. Za Izraelce upotrebljavaju dehumanizirajuće izraze, državu Izrael predstavljaju kao neprijatelja na razini singularnog zla, a ratne zločine Hamasa karakteriziraju kao veličanstvena djela. Često maloumno, bolesno i neistinito, ali s jasnim fokusom i misijom te, očigledno, funkcionalno.
Različit pristup
Prema nalazima Instituta, računi na X-u povezani s ruskom državom „…instrumentaliziraju trenutačni sukob kako bi potvrdili svoj uobičajeni skup protuzapadnih i protuukrajinskih narativa“. Ruski državni izvještaji optuživali su Zapad za ‘dvostruke standarde‘ i okrivljivali zapadne nacije za eskalaciju. Upozoravaju i kako „ruski državni mediji šire lažne i neprovjerene informacije, uključujući tvrdnje da je Ukrajina isporučila oružje Hamasu, te da je bolnica u gradu Gazi uništena 17. listopada pogođena bombom koju su Izraelu isporučile SAD“.
Za razliku od ovako direktnih tvrdnji ruske propagande, Kinezi ipak imaju nešto raznolikiji i mekši pristup. „Odgovor na rat mreža povezanih s Komunističkom partijom Kine (KPK) znatno se razlikuje od računa do računa i platforme. Dok su postovi na Facebooku nastojali ostati neutralni, inzistirajući na osudi svih djela koja štete civilima, odgovori na X-u bili su znatno više polarizirani, sa žestokim napadima na zapadne političke ličnosti i zapadne medije. Na X-u, izvještaji kineskih državnih medija osudili su SAD zbog navodnog traženja ekonomske prednosti od eskalacije. Ti isti izvještaji prozvali su zapadne političare i glavne medije da su ‘zažmirili‘ na žrtve u Gazi“, temeljni je zaključak Instituta.
Zadnja rečenica njihovog sintetiziranog zaključka o informativnoj propagandi Kine nakon terorističkog napada govori nam da čak i oni koji sistemski prate manipulacije na društvenim mrežama u problematičnu praksu uvrštavaju teze kako su pojedini zapadni političari i mediji zažmirili na žrtve u Gazi. To je zanimljiva interpretacija u situaciji nakon što su Sjedinjene Države uz samo još 13 članica glasale protiv humanitarne rezolucije o Gazi, čime su demonstrirali kako im životi, zdravlje i sigurnost Palestinaca manje važni od nužnosti „pravedne odmazde“ Izraela. Drugim riječima, ako je humanitarna zabrinutost također manipulacija, onda se otvara pitanje na kojoj je etičkoj razini tvrditi kako je zabrinutost za civile obična podvala u korist Hamasovog terora.
U osnovi je temeljna poruka Irana na društvenim mrežama da je teroristička akcija Hamasa početak oluje koja će donijeti potpunu pobjedu Palestincima, a niz objava upozorava kako je Izrael tek mašina aparthedia i cionističkog režima za ubijanje. Redovito optužuju Zapad za dvostruke standarde, pa čak i za suzbijanje slobode govora, što je iz iranske vizure – smiješno
Ruski narativ na društvenim mrežama očekivano se licemjerno svrstao na stranu zaštite nevinih civila u Gazi, što je u kontekstu razaranja u Ukrajini klasični primjer diplomatskog cinizma. No, još je intrigantnije to što ponavljaju da su Hamasovce za psihopatološki napad 7. listopada naoružali Ukrajinci. Tu „informaciju“ plasirali su kroz više varijanti – od tvrdnji da Hamas zahvaljuje Ukrajini na oružju do teze kako je Blinken dvoličan jer daje podršku Izraelu dok oružje preko Ukrajine stiže do Hamasa.
Rusija „obožava“ polu-provjerene informacije i pretjerivanje kao alate globalnog obračuna. Institute objašnjava njihovu metodologiju: „Nakon eksplozije u bolnici Al-Ahli u Gazi 17. listopada, ruski diplomatski izvještaji pojačali su izjave ruskih dužnosnika koji su osudili incident bez okrivljivanja određene strane, dok su ruski državni mediji na različitim jezicima objavili proturječne i neprovjerene poruke u prvih nekoliko sati nakon eksplozija. X izvještaji RT-a, RT Arabic i Sputnik Arabic nazvali su eksploziju ‘izraelskim zračnim napadom‘ u raznim postovima. Sputnik India citirao je ruskog "vojnog stručnjaka" koji je tvrdio da je bolnicu uništila bomba koju je isporučio SAD, a lansirao Izrael kao dio zračnog napada. U objavi su korišteni hashtagovi #GazaHospital, #Gaza_under_attack i #IsraelAttack. Španjolska verzija RT-a pojačala je izjavu iranskog predsjednika Ibrahina Raisija koji je optužio Izrael za zračni napad na bolnicu, a njezino uništenje nazvao ‘ratnim zločinom‘.“
Kineske karikature u engleskim internacionalnim izdanjima kineskih medija zapravo govore više od riječi. Poruke su vrlo jasne i jednostavne te se svode na stratešku zlonamjernost i greške američke vanjske politike. Intrigantan je i pristup kritike zapadnih medija, koji je ipak nešto sofisticiraniji od kritike zapadne politike. „Vrlo angažirane objave na računima povezanih s kineskim diplomatima i državnim medijima sadržavale su žestoke napade na izvještavanje zapadnih medija o situaciji. Više postova posebno je kritiziralo izvještavanje CNN-a, povezujući se s segmentima vijesti koji su uključivali intervjue s ljudima u Izraelu, ali bez palestinskih glasova. Zhang Heqing, kineski diplomat u Pakistanu, koji se zbog svoje agresivne retorike često naziva jednim od vodećih kineskih ‘ratnika vukova‘, također je podijelio karikaturu koja predstavlja pristrano izvještavanje zapadnih medija, za koje on tvrdi da ignoriraju patnju u Gazi.“
Kineska objava koja pozicionira Kinu kao globalnog lidera humanizma uz tvrdnje da su Sjedinjene države inzistirale na prekidu narativa koji podržava – prekid vatre
Svi ovi primjeri koje navodi Institut dokazi su kako mediji i političari zapadnih liberalnih demokracija moraju jako paziti na standarde javne demokratske rasprave i izvještavanja, jer su upravo na tom polju daleko naprednije od totalitarnih režima Rusije, Kine i Irana. Svaka strastvena propaganda, dezinformiranje ili cenzura stoga su za Zapad puno opasniji ako se pokreću iz bilo koje od prijestolnica zapadnih demokracija, nego ako stižu kao otrovne strelice Irana, Rusije ili Kine. To je pitanje temeljnog kredibiliteta zapadnih društava u međunarodnim odnosima.