IPAK, SLIJEDE PROMJENE

Na N. Zelandu čak ni silovanje ili trudnoća djevojčica od 11 godina nisu opravdan razlog za pobačaj: 'Ginekolog mi je urlikao da ću gorjeti u paklu'

 
 REUTERS

Novi Zeland se smatra mjestom dobrim za žene, sedmi je po ravnopravnosti u 2018. na listi Svjetskog ekonomskog foruma, žene su tamo dobile pravo glasa još 1893. Međutim, pobačaj je i dalje kriminaliziran.

Na Novom Zelandu abortus se tretira kao kazneno djelo. Dozvoljen je samo ako se dva liječnika slože da je u pitanju život ili zdravlje majke, ako je riječ o incestu ili teškoj abnormalnosti fetusa. Žena mora barem tri puta kod liječnika: kod ginekologa i kod dvojice specijalno imenovanih doktora koji imaju pravo donošenja odluke. Silovanje ili trudnoća djevojčica od 11 ili 12 godina nisu opravdan razlog. U posljednjih deset godina odbijeno je 2566 zahtjeva žena za abortus, objavili su aktivisti za ženska prava. “Nemoralna si, gorjet ćeš u paklu”, vikao se jedan ginekolog na ženu koja ga je pitala za pobačaj, prenosi New Zealand Herald.

Međutim, vremena se mijenjaju. Istraživanje javnog mnijenja agencije IPSOS u lipnju pokazalo je da 77 posto građana Novog Zelanda smatra da pobačaj treba biti dostupan ženama koje ga traže. Novozelandska premijerka Jacinda Ardern krenula je u ostvarenje svog predizbornog obećanja iz 2017.: dekriminalizirati pobačaj. U toj zemlji žena može biti kažnjena kaznom od 200 dolara, a onome tko joj omogući abortus prijeti do 14 godina zatvora.

REUTERS
Jacinda Ardern (u sredini)

Optužbe

“Pobačaj je jedini medicinski postupak koji se u Novom Zelandu još tretira kao zločin. Vrijeme je da se to promijeni”, poručio je ministar pravosuđa Andrew Little. Parlament je prije dva tjedna odobrio izbacivanje pobačaja iz kaznenog zakona, no mora još proći drugo i treće čitanje. Za čitavu proceduru treba oko šest mjeseci da bi novi zakon stupio na snagu, prenose novozelandski mediji.

IWHC, Međunarodna koalicija za žensko zdravlje sa sjedištem u New Yorku, pozdravila je odluku vlasti te zemlje da se pridruže skupini od više od 30 zemalja koje su liberalizirale zakon o pobačaju od 2000. godine do danas. Po ovom zakonu, u Novom Zelandu gotovo nitko nikad nije bio osuđen.

Ali ne radi se samo o tome, nego o ljudskim pravima i autonomiji tijela, poručio je ministar, kako prenosi ABC. Ako su htjele pobačaj, žene u Novom Zelandu morale su lagati i smišljati kako da se provuku kroz zakonske propise i tražiti liječnike koji će im u tome pomoći.

Tisuće žena svake godine su ipak obavljale pobačaje, od 1980 do 2016. optuženo je 40 ljudi zbog provođenja pobačaja, od toga jedan povezan s napadom koji je mogao izazvati spontani pobačaj. Jedna osoba je osuđena jer je nezakonito osigurala pilule “za dan poslije”. Na Novom Zelandu dozvoljena je prodaja pilula koje izazivaju pobačaj.

Zakonska zabrana nije izbrisala pobačaje: procjenjuje se da je 30 posto žena na Novom Zelandu imalo pobačaj, prenosi CNN. Godišnje ih se izvede 13.000. u zemlji s 4,7 milijuna stanovnika. Pobačaj je kriminaliziran, za mnoge teško dostupan i jako stigmatiziran.

Većina žena pokušava to tvrdeći da bi im rođenje djeteta izazvalo teške psihičke posljedice. Čemu ponižavanje?

Novozelandski liječnici i dalje će se moći pozivati na prigovor savjesti, ali će biti dužni ženu informirati da može potražiti drugoga ginekologa. Međutim, liječnik nije obavezan da je poveže s ginekologom koji obavlja pobačaj, čak ni da joj dade njegov broj ili adresu, objavio je New Zealand Herald.

Peticija

Aktivistkinje za ženska prava nisu zadovoljne tim rješenjem. Znali su što im je struka još dok su upisivali studij, zašto im dopustiti to?

Novi Zeland je od 1840. britanska kolonija, podređen engleskim zakonima. Abortus je bio ilegalan do 1930., kad je Novi Zeland dobio autonomiju. Od tada abortus je formalno legalan ako je u pitanju život ili mentalno zdravlje žene, ali malo koji liječnik ga je tih godina htio izvesti. Krajem 60-ih raste broj pobačaja u javnim bolnicama.

Prva ginekološka klinika koja radi pobačaje otvorena je 1974., a tri godine kasnije Novi Zeland je donio zakon koji propisuje više situacija u kojima je pobačaj dozvoljen. Međutim, mimo tih točno propisanih uvjeta, pobačaj je tim zakonom ponovo definiran kao kazneno djelo. Protivnici kriminalizacije pobačaja skupili su 319.000 potpisa, gotovo 10 posto tadašnjeg stanovništva Novog Zelanda, ali bez rezultata. Do danas.

U prvom čitanju samo su 23 zastupnika bila protiv, njih 94 glasala su za. Opozicija je malobrojna, ali zato jako glasna. Posebno je aktivna konzervativna skupina “Prvo obitelj” (Family First), koja ističe da novi zakon ignorira prava nerođenog djeteta.

Kritika

Premijerka Ardern kritizira to što žene često moraju lagati da bi dobile mogućnost obaviti pobačaj. “Ako kažu istinu, onda su praktično, po našem zakonu, kriminalke”, istaknula je premijerka, poručujući da se ona duboko s tim ne slaže.

Prema službenim podacima, čak 97 posto pobačaja odobrenih 2017. kao obrazloženje su imali da bi nastavak trudnoće predstavljao veliku opasnost za ženino mentalno zdravlje.

Stigma

To je bilo pravo poniženje, sjeća se Sarah, 29-godišnja državna službenica. Ostala je trudna sa 18 i morala lagati o svome mentalnom zdravlju jer je htjela na pobačaj. I ona je poput većine sugovornica CNN-a htjela ostati anonimna, pa su joj dali drugo ime. To je ritualno ponižavanje, ističu aktivisti za ljudska prava: žene su se morale pretvarati da su psihički nestabilne, a liječnici su se morali praviti da im vjeruju.

Dylan (31) danas u Melbourneu u Australiji radi kao nastavnica. Imala je pobačaj 2010. i dalje osjeća ljutnju zbog ponižavajuće procedure kojoj je bila podvrgnuta. Jako se loše osjećala, s jutarnjim mučninama i povraćanjima, dok je čekala da joj odobre pobačaj. “Trudna si iako to ne želiš biti, to je jako loš osjećaj”, kaže. To što je riječ o kaznenom djelu, čitavu stvar čini još traumatičnijom.

Bila je okružena ljudima koji nisu mislili da je abortus neka posebno bitna stvar, ali i dalje osjeća socijalnu stigmu koja se nameće svakoj ženi koja se odluči na abortus. “I dalje se ustručavam reći ljudima da sam uopće bila trudna”, kaže Dylan. I to je ime izmišljeno. “Tko god je imao pobačaj, učinio je to u tajnosti”, kaže Veronica, koja je imala neželjenu trudnoću s 18, a potom je, poput Dylan, otišla u inozemstvo.

Liječnici moraju prijaviti ženu ako koristi pilulu za dan poslije

Novi Zeland nije ostao jedina razvijena zapadna zemlja u kojoj se pobačaj tretira kao kazneno djelo. U ultrakonzervativnoj Sjevernoj Irskoj liječnici su se udružili kako bi prosvjedovali jer su kazneno odgovorni prijaviti pacijenticu policiji ako saznaju da je koristila abortivnu pilulu. U Sjevernoj Irskoj zabranjen je i pobačaj i korištenje “pilule za dan poslije”, koja je dozvoljena na Novom Zelandu.

Pobačaj je legalan u Velikoj Britaniji, od prošlogodišnjeg referenduma i u Republici Irskoj, no Sjeverna Irska to odbija, kao što odbija prihvatiti legalizaciju istospolnih brakova. Jedna žena iz Sjeverne Irske optužena je jer je preko interneta kupila abortivnu pilulu za svoju 15-godišnju kćer. Nitko ne bi smio biti osuđen zbog toga što je kupio ili upotrijebio abortivnu pilulu, poručuju Liječnici za izbor. Ta se udruga zalaže za pravo liječnika da štite pacijente u sklopu liječničke tajne i očuvanja povjerenja između pacijenta i liječnika.

Zabrana je opasna, jer bi doslovno mogla životno ugroziti pogođene žene, upozoravaju irski liječnici. Naime, iako se pilula smatra sigurnim sredstvom i koristi se u nizu zemalja, u nekim slučajevima dolazi do komplikacija kao što su teško krvarenje ili infekcija. “Ohrabrujemo svakoga tko je uzeo abortivnu pilulu da bez odlaganja zatraži medicinsku pomoć ako dođe do bilo kakvih komplikacija.

Odgađanje liječničkog tretmana u slučaju infekcije ili prekomjernog krvarenja može ugroziti život pacijentice”, upozoravaju liječnici u Sjevernoj Irskoj. Sjeverna Irska je jedini dio Velike Britanije u kojem je abortus još uvijek ilegalan, jer se na nju ne odnosi zakon iz 1967. kojim je Velika Britanija dobila legalan pobačaj. Međutim, prošlog mjeseca je britanski parlament s 332 glasa nasuprot 99 podržao zakon koji je predložila laburistkinja Stella Creasy, po kojem bi ista prava uživale žene u čitavoj Velikoj Britaniji. Sjeverna Irska može uložiti veto na to ako do 22. listopada dobije vladu. Međutim, teško da će je dobiti jer je još prije dvije godine propao dogovor između unionista DUP-a i Sinn Feina. (S. P.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. travanj 2024 09:45