Tri četvrtine sve robe koja dolazi u EU stiže morem, a samo 30 posto trgovine unutar Unije se odvija vodenim putovima. Upravo zbog toga su se razvili veliki lučki gradovi na sjeveru, Antwerpen, Rotterdam, Hamburg. I neki na jugu, poput Pireja i Marseillesa.
No, kako se razvijalo jedinstveno tržište tako je jačala uloga luka na sjeveru jer se roba iz njih bitno brže prebacivala u unutrašnjost kontinenta: isprva je razlog bio geografski, tu je bila Rajna i nije bilo veće prirodne barijere. Jug je imao problem - Alpe. I taj zaostatak jug, unatoč novim prometnicama i tunelima, nije uspio riješiti sve do danas. Neke luke imaju dosta ozbiljan logistički problem. Rijeka, primjerice, ima prugu koja je spora pa robi treba željeznicom, drugim najjeftinijim oblikom transporta, do Praga jednako toliko kao od Rotterdama.
Jedan od sigurnih gubitnika krize koju je izazvao korona virus bit će opskrbni lanci. Koji će doživjeti ozbiljne promjene. Klasičan primjer za to je priča koju donosi Financial Times. Naime, upravo ovih dana iz Kine stižu flote trgovačkih brodova prepunih kontejnera. Riječ je o narudžbama iz doba kad je u Kini došlo do slabljenja epidemije pa je najavila pokretanje ekonomije, a epidemija se još nije rasplamsala u Europi. I sad su brodovi pred lukama i pitanje je što s njima. Pojavila su se dva problema. Prvi je lakše rješiv - manji broj radnika u lukama. No, drugi je bitno problematičniji. Naime, velik broj naručitelja je u proteklih mjesec i nešto dana zapao u ozbiljne poteškoće i ne može prihvatiti robu. Neki je čak ne mogu niti platiti.
Tako se luke nalaze pred ozbiljnim problemom: robu s brodova moraju iskrcati jer će inače doći do zagušenja luke, a nitko tu robu ne želi preuzeti. U cijeloj priči ima jedna dobra stvar. Naime, zbog Brexita su sve luke na sjeveru Europe u proteklom razdoblju povećale svoje skladišne kapacitete svjesne da će doći do problema u isporuci robe kad Ujedinjena Kraljevina konačno izađe iz članstva i prekine prijelazno razdoblje (to je, kako tvrdi London, fiksno 31. prosinca ove godine; vidjet ćemo što će biti kad se smiri pandemija). Tako da se roba može uskladištiti. Ali, kad će je netko preuzeti? Na to pitanje nema odgovora. Paradoksalno je da bi upravo sada roba iz luka mogla izuzetno brzo doći do krajnjih korisnika jer su europske prometnice, cestovne i željezničke, bitno praznije.
Luka Zeebrugge u Belgiji se našla u specifičnom problemu. Riječ je o čvorištu specijaliziranom za automobile. Koje nitko ne preuzima. Pa su lučke vlasti zemljište uz luku pošljunčali i ondje napravili veliko parkiralište. A nekoliko brodova na sidrištu naprosto neće istovariti svoj teret nego će ostati plutajuća skladišta.
Neke od logističkih tvrtki nude preusmjeravanje brodova prema Pireju i drugim lukama na jugu. Problem je što ondje nisu radili pripreme za Brexit pa su im kapaciteti oskudniji.
U svemu tome luke imaju još jedan problem: kontejnere s medicinskom opremom treba iskrcati što prije i poslati ih prema odredištima koja za njima vape. A često je riječ o samo jednom kontejneru. Koji znači spas za tisuće osoblja u bolnicama, zaraženih. Uz zakrčena skladišta i navedene probleme taj se proces usporava.
No, problem će relativno brzo prestati. “U sljedećih tjedan, dva broj dolazaka će dosegnuti vrhunac. Ali nakon toga slijedi tmurno razdoblje”, rekao je za FT predstavnik tvrtke koja pruža usluge na terminalima u luci Southampton. Naime, pad EU u recesiju je već sada bitno smanjio narudžbe i pitanje je koliko će posla biti u pretovaru.