Radikalni populisti mogli bi osvojiti dosad najveći broj glasova na europskim izborima, pokazuje najnovije istraživanje Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR).
Skupina politologa izradila je za think tank ECFR statistički model koji predviđa udio glasova koji će svaka nacionalna stranka osvojiti na izborima u lipnju, odnosno koliko će svaka stranka osvojiti mjesta u Europskom parlamentu.
Ankete u svih 27 država članica EU, u kombinaciji s modeliranjem rezultata nacionalnih stranaka na prošlim izborima za Europski parlament, pokazuju da bi radikalne desničarske stranke mogle osvojiti najveći broj glasova u devet zemalja (Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Mađarska, Italija, Nizozemska, Poljska i Slovačka), a drugo ili treće mjesto mogle bi osvojiti u još devet zemalja (Bugarska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Portugal, Rumunjska, Španjolska, i Švedska).
Rezultati pokazuju da će Europski parlament vjerojatno napraviti nagli zaokret udesno. Dvije glavne političke skupine u Parlamentu, Europska pučka stranka (EPP) i Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D), vjerojatno će nastaviti gubiti mjesta u idućem sazivu EP-a. To odražava dugoročni pad potpore glavnim strankama i rastuću potporu ekstremističkim i manjim strankama diljem Europe, što rezultira sve većom fragmentacijom stranačkog sustava, kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini.
Unatoč tome, autori izvješća očekuju da će EPP ostati najveća skupina i zadržati većinu ovlasti za određivanje dnevnog reda, uključujući izbor sljedećeg predsjednika, odnosno predsjednice Europske komisije.
Populistička desnica
Centristička skupina Renew Europe (RE) i Zeleni-Europski slobodni savez (G/EFA) također će izgubiti određeni broj mjesta, dok bi Ljevica trebala povećati svoju zastupljenost s 38 na 44 zastupnika u EP-u. Glavni pobjednici na izborima bit će populistička desnica. Krajnje desna skupina Identitet i demokracija (ID) mogla bi osvojiti dodatnih 40 mjesta te će s 98 zastupnika u Europskom parlamentu postati treća najveća skupina.
Uloga mađarske stranke Fidesz mogla bi biti ključna jer ako se Fidesz odluči pridružiti skupini Europskih konzervativaca i reformista (ECR), umjesto da sjedi s nezavisnim zastupnicima u Europskom parlamentu, ECR bi mogao prestići Renew i ID te postati treća najveća grupa. U tom bi slučaju ECR i ID zajedno prvi put imali gotovo 25 posto zastupnika u Europskom parlamentu, više od EPP-a ili S&D-a. Postoji i mogućnost stvaranja koalicije "populističke desnice" (EPP, ECR i ID), koja bi imala 49 posto zastupnika u novom sazivu Parlamenta.
Predviđa se da će u Austriji radikalno desna Slobodarska stranka (FPÖ) udvostručiti svoj ukupni broj zastupnika u Europskom parlamentu na šest, dok će u Njemačkoj krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) gotovo udvostručiti svoju zastupljenost u EP-u na 19 zastupnika. Braća Italije Giorgie Meloni povećat će broj zastupnika u Europskom parlamentu na 27, a krajnje desna stranka Nacionalno okupljanje Marine Le Pen na putu je za osvajanje rekordnih 25 mandata.
Predviđanja za Hrvatsku pokazuju da će HDZ osvojiti šest mandata, naspram dosadašnja četiri u Europskom parlamentu. Možemo! bi mogao osvojiti dva, a Most i Domovinski pokret jedan mandat. Najveći gubitnik bit će koalicija lijevog centra, odnosno SDP, koja bi prema predviđanju autora izvješća mogla pasti s dosadašnja četiri na dva zastupnika u EP-u.
Iako Parlament nije najznačajnija institucija EU kada je riječ o vanjskoj politici, način na koji se političke skupine preslaguju nakon izbora i utjecaj koji ovi izbori imaju na nacionalne rasprave u državama članicama imat će značajne implikacije na sposobnost Europske komisije i Vijeća da donose vanjskopolitičke odluke, posebice u provedbi sljedeće faze Europskog zelenog plana. Politika zaštite okoliša mogla bi vidjeti najveće promjene u novom saziva Parlamenta. Naime, koalicija lijevog centra (S&D, RE, Zeleni i Ljevica) obično je pobjeđivala u pitanjima politike zaštite okoliša, ali s malom većinom. Značajan pomak udesno znači da će vjerojatno dominirati "antieuropska" koalicija koja redovito glasa protiv mjera klimatskih politika. To bi značajno potkopalo Europski zeleni plan te usvajanje i provedbu zajedničkih politika za postizanje nulte stope emisija do sredine stoljeća.
Novi saziv Parlamenta
Europski parlament u novom sazivu također bi mogao zauzeti oštriji stav u pitanjima migracija, proširenja Unije i potpore Ukrajini. Mogući povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću mogao bi dovesti do toga da euroskeptične stranke odbace "stratešku međuovisnost i međunarodna partnerstva u obrani europskih interesa i vrijednosti", upozorili su autori istraživanja. Analiza bi trebala "poslužiti kao poziv na uzbunu europskim kreatorima politike".
"Izbori u lipnju, za one koji žele globalnu Europu, trebali bi se odnositi na očuvanje i jačanje položaja EU. Kampanje bi građanima trebale dati razlog za optimizam. Proeuropske stranke trebale bi govoriti o prednostima multilateralizma i jasno dati do znanja, u ključnim pitanjima koja se odnose na demokraciju i vladavinu prava, da su one, a ne stranke na margini političkog spektra, te koje su u najboljem položaju za zaštitu temeljnih europskih prava", komentirao je jedan od koautora izvješća, politolog Simon Hix.