Predstavnica Europske unije Ursula Von der Leyen jučer je, na prvi dan sastanka zemalja G7 u Japanu, poručila da Sjedinjene Američke Države trebaju biti transparentnije kada je riječ o industrijskim subvencijama. Time je Von der Leyen umetnula još jednu temu na ionako krcat dnevni red sastanka u Hirošimi na kojem će se nekoliko dana razgovarati ne samo o hitnim pitanjima kao što su okončanje rata u Ukrajini, nego i o izazovima jačanja kineskih apetita na Pacifiku i šire te o sigurnosti globalne opskrbe, čistim tehnologijama i jačanju infrastrukture i globalnih partnerstava.
Ursula von der Leyen pozvala je sve lidere, između redaka ciljajući primarno američkog predsjednika Joea Bidena, da "igraju pošteno" kada je riječ o zelenoj tehnologiji, podsjećajući da još nisu riješene sve otvorene nesuglasice između Europe i Amerike vezane uz američke državne subvencije tom sektoru, koje odvlače europske investicije na drugu stranu Atlantika.
Sankcije
Kada je riječ o ratu u Ukrajini, sudionici su pokazali ujedinjenu frontu i redom poslali poruke o uvođenju novih sankcija pojedincima i entitetima kako bi iscrpili snagu za ruske udare po susjednoj Ukrajini. Nove će sankcije, rekli su, "izgladniti Rusiju po pitanju tehnologije, industrijske opreme i drugih usluga koje podržavaju njezinu ratnu mašinu". Britanski premijer Rishi Sunak naveo je da će Britanija pod sankcije staviti ruski bakar, aluminij i nikal, a govora je bilo i o obustavi trgovine dijamantima koji u rusku blagajnu godišnje dovlače milijarde dolara i igraju važnu ulogu u financiranju rata. Odlučeno je da će se "nastaviti raspravljati o načinima učinkovite zabrane".
Sedmorka se zasad pokazala malo razjedinjenijom kada je u pitanju Kina. SAD guraju tvrđi stav, ali drugi sudionici su suzdržaniji. "G7 je tu malo podijeljen jer je Njemačkoj, glavnoj ekonomskoj poluzi Unije, vrlo važno održati i čak proširiti veze s Kinom. A Xi Jinping upravo održava konkurentski sastanak sa zemljama Srednje Azije koje su most između Kine i Europe", komentirala je Hillary Mann Leverett iz konzultantske tvrtke Stratega.
Međutim, nije samo Njemačka oprezna. Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, poručio je na marginama sastanka da je "važna stabilna i konstruktivna suradnja s Kinom", a s tim se slaže i Pariz. Ipak, jasna je bila poruka Kini po pitanju Rusije. "Voljni smo raditi s drugim zemljama sve dok se slažu o potrebi zaustavljanja ruske agresije", poručila je sedmorka, sugerirajući time da je "dobrodošao" svatko nakon što osudi Rusiju kao agresora, što je korak koji Peking nikako da učini.
Jedan od zajedničkih fokusa G7 je rasprava o ključnim sirovinama koje su dio šire strategije za smanjenje ovisnosti o Kini. Von der Leyen je istaknula da se nada napretku "kluba za osiguravanje kritičnih sirovina" upravo na ovom summitu.
Rasprave o Rusiji i Kini vodit će se do nedjelje na ovom važnom sastanku najvećih svjetskih ekonomija za koji je simbolički odabrana Hirošima kako bi se podsjetilo na užase nuklearnog oružja, ali i na tenzije na Pacifiku.
Teška vremena
Koliko su vremena teška, uključujući i za klub sedam najbogatijih, pokazuje i lista pozvanih, odnosno izostanak (važnih gospodarstava) Rusije i Kine. BBC u svojoj analizi sastanka pod naslovom "Zašto je ove godine osam stolica više" piše o tome zašto je japanski domaćin, premijer Fumio Kishida, "proširio stol" kako bi ugostio i Australiju, Indiju, Brazil, Južnu Koreju, Vijetnam, Komore, koji predstavljaju Afričku uniju, i Cookove Otoke, koji predstavljaju Forum pacifičkih otoka.
"Ekonomska moć G7 slabi", objašnjava njihova dopisnica Laura Bicker koja je u Hirošimi. "Sedmorka je 90-ih, prema statistikama MMF-a, predstavljala više od 50 posto svjetskog BDP-a. Sada je riječ o nešto manje od 30 posto. G7 treba nove utjecajne prijatelje."