Francuski sindikati u utorak su pokrenuli novi val štrajkova i prosvjeda protiv nepopularne mirovinske reforme Emmanuela Macrona. Deseti je to put od siječnja da su sindikati pozvali radnike da izađu na ulice kako bi se usprotivili prijedlogu podizanja zakonske dobi za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine. Očekuje se da će stotine tisuća ljudi marširati ili prosvjedovati, a zbog straha od nasilnih sukoba vlada je uvela pojačane sigurnosne mjere.
Ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin naredio je raspoređivanje 13.000 policajaca, od kojih je gotovo polovica bila koncentrirana na Pariz. Darmanin smatra da nerede potiču "radikalni" izazivači, a neki od njih stižu iz inozemstva. "Dolaze uništavati, ranjavati i ubijati policajce i žandare. Njihovi ciljevi nemaju veze s mirovinskom reformom. Njihovi su ciljevi destabilizirati naše republičke institucije i baciti krv i vatru na Francusku", rekao je ministar u ponedjeljak, govoreći o detaljima policijskih mjera te očekivanjima da će najmanje 1000 prijestupnika biti uhićeno.
Nakon nasilnih sukoba prosvjednika i policije 23. ožujka, u kojima je ozlijeđen 441 sigurnosni dužnosnik i uhićeno 457 osoba, sigurnosne su snage u stanju pripravnosti.
Macronovi protivnici krive vladu za nasilje u prosvjedima, koje se raširilo posljednjih tjedana. U nemogućnosti da dobije većinu glasova u donjem domu parlamenta, Macron je naredio svojoj premijerki Élisabeth Borne da iskoristi posebnu ustavnu ovlast da progura prijedlog zakona. Bio je to 11. put da je premijerka morala pribjeći takozvanim ovlastima iz članka 49.3 u samo deset mjeseci, što je jasan znak Macronove krhkosti otkako je izgubio parlamentarnu većinu na izborima prošlog lipnja.
Nasilje se širi
To je dodatno razljutilo prosvjednike koji optužuju predsjednika da zapravo vlada dekretima. Macron je izgubio inicijativu, što je viđeno u potezu da je na neodređeno morao odgoditi planirani trodnevni posjet kralja Charlesa III., predviđen od ponedjeljka. Macronu je popularnost naglo pala tijekom prošlog mjeseca, prema anketi Odoxe za Public Sénat, televizijski kanal francuskog Senata, sa samo 30 posto ispitanika koji vjeruju da je on "dobar predsjednik Republike".
U međuvremenu nasilje raste i širi se. Policija i aktivisti za zaštitu okoliša vodili su oštre borbe tijekom vikenda u ruralnoj zapadnoj Francuskoj, što je rezultiralo desecima ozlijeđenih. Policajci su ispalili više od 4000 nesmrtonosnih disperzijskih granata u obrani od stotina prosvjednika koji su bacali kamenje, snažan vatromet i benzinske bombe na policijske linije. Tridesetogodišnji muškarac zadobio je po život teške ozljede glave i u komi je. U tijeku je očevid radi utvrđivanja okolnosti.
IGPN, jedinica za unutarnje poslove francuske policije, objavila je da je pokrenula 17 istraga zbog incidenata i optužbi protiv policije diljem Francuske u posljednjih nekoliko tjedana. Više od 30 odvjetnika napisalo je u ponedjeljak otvoreno pismo dnevnom listu Le Monde kako bi izrazili zabrinutost zbog "proizvoljnih uhićenja stotina ljudi". U pismu su policiju optužili da koristi uhićenja kako bi odvratila ljude od prosvjeda.
Na meti prosvjednika bile su javne zgrade, uključujući vijećnicu u Bordeauxu i policijsku postaju u Lorientu. Ministarstvo unutarnjih poslova okrivilo je skupine "krajnje ljevice". U ponedjeljak su muzejski radnici blokirali Louvre u Parizu koji se zbog toga nije mogao otvoriti. Francuska uprava za civilno zrakoplovstvo rekla je zrakoplovnim kompanijama u zračnoj luci Orly u Parizu te zračnim lukama u Bordeauxu, Marseilleu i Toulouseu da otkažu 20 posto letova za utorak i srijedu. Srednjoškolski sindikati rekli su da su učenici blokirali do 200 škola. Nastavili su se prosvjedi ispred skladišta benzina i spalionica, posebno u Parizu gdje se 8000 tona smeća još uvijek gomila na ulicama jer ga radnici u štrajku nisu pokupili.