U
Ž
I
V
O
Ključni događaji:
- Obaranje MH17: Prekinuta istraga unatoč indicijama o umiješanosti Putina
- Scholz osudio ‘nadmetanje‘ oko isporuke oružja Ukrajini
- London najavio obuku ukrajinskih pilota na NATO zrakoplovima
- Reuters: Zelenski u četvrtak u Bruxellesu
- Volodimir Zelenski u Londonu s britanskim premijerom i kraljem Charlesom III.
- Estonija: Uporaba taktičkog nuklearnog oružja malo vjerojatna, raste rizik na Baltiku
Zelenski u Parizu, Macron i Scholz mu obećali daljnju potporu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doputovao je u srijedu navečer u Pariz, drugu postaju svoje nenajavljene europske turneje, gdje se sastao s francuskim predsjednikom i njemačkim kancelarom koji su mu obećali daljnju potporu.
Zelenski je prije Pariza bio u Londonu od kuda je uputio poziv saveznicima da mu pošalju borbene zrakoplove kako bi nadjačao Rusiju.
Isti poziv uputio je i iz Pariza. "Što prije Ukrajina dobije teško naoružanje dugog dometa, što prije dobije avione, to će se prije završiti ruska agresija i moći će se vratiti mir u Europi", rekao je.
Nekoliko dana prije prve obljetnice invazije koju je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo 24. veljače 2022., ukrajinski čelnik stigao je u Elizejsku palaču gdje ga je dočekao francuski predsjednik Emmanuel Macron koji je pozvao i njemačkog kancelara Olafa Scholza.
Macron je izrazio odlučnost da se pomogne Ukrajini da dođe do pobjede i rekao da će nastaviti slati Ukrajini oružje.
"Mi smo uz Ukrajinu. Čvrsto. I odlučni da budemo uz nju prema pobjedi i ponovnoj uspostavi legitimnih prava", rekao je.
"Nastavit ćemo naše napore u smislu dostave sredstava za obranu" dodao je.
Trojica čelnika obratila su se novinarima prije večere koja će se u kasnim večernjim satima održati iza zatvorenih vrata.
Scholz je rekao Zelenskom da će Europa i SAD nastaviti podupirati Ukrajinu "koliko god bude potrebno" kako bi se othrvala ruskoj invaziji.
Rekao je da je Berlin Kijevu pomogao "financijski, humanitarno, oružjem, teškim topništvom, protuzračnom obranom, i najrecentnije, borbebnim tenkovima i nastavit ćemo tako dugo koliko bude potrebno".
Poslao je i "jasnu poruku Bruxellesu: Ukrajina pripada europskoj obitelji".
Ukrajina je prošle godine dobila status kandidata za EU.
U četvrtak Zelenski treba doputovati u Bruxelles, gdje se održava sastanak na vrhu Europske unije.
Sunak: Ništa nije isključeno, pa ni slanje zrakoplova
Britanski premijer Rishi Sunak rekao je u srijedu da "ništa nije isključeno" u vezi sa slanjem oružja Ukrajini, pa ni slanje borbenih zrakoplova koje traži ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Velika Britanija je "odavno jasno rekla da, što se tiče dopreme vojne pomoći Ukrajini, ništa nije isključeno" i da su isporuke zrakoplova "dakako dio naših razgovora", rekao je Rishi Sunak.
"O tome smo razgovarali danas, učinili smo to i ranije i zato smo danas najavili da ćemo pripadnike ukrajinskih zračnih snaga obučavati na platformama po NATO-ovim standardima", istaknuo je, podsjetivši ponovno da za obuku treba vrijeme.
"O tome razgovaramo s našim saveznicima jer su neki zrakoplovi koje imamo proizvedeni na temelju zajedničkih ugovora s drugim zemljama", dodao je.
Izjave je dao na tiskovnoj konferenciji s ukrajinskim predsjednikom u bazi na jugu Engleske gdje se ukrajinski vojnici obučavaju za rukovanje britanskim tenkovima Challenger 2 koji su dio najavljene pomoći Ukrajini.
Volodimir Zelenski je pak rekao da će "o tim temama razgovarati" u četvrtak "s čelnicima Europske unije", kao i o "raketama dugog dometa".
U srijedu navečer treba doputovati u Pariz, gdje će se sastati s predsjednikom Emmanuelom Macronom i s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom.
Rusko veleposlanstvo u Velikoj Britaniji upozorilo je pak ranije u srijedu da će Rusija "odgovoriti" ako London odluči poslati Ukrajini borbene zrakoplove.
"Htio bih napomenuti dužnosnicima u Londonu: u takvom slučaju, krvava žetva u idućem ciklusu eskalacije bit će vama na savjesti, kao i vojne i političke posljedice za europski kontinent i za cijeli svijet", upozorilo je diplomatsko predstavništvo dodavši da će "Rusija pronaći odgovor na svaki neprijateljski korak".
Rusija upozorila London da ne šalje Ukrajini borbene zrakoplove
Rusko veleposlanstvo u Velikoj Britaniji u srijedu je upozorilo London da ne šalje borbene zrakoplove Ukrajini, rekavši da bi takav potez imao "vojne i političke posljedice za europski kontinent i cijeli svijet", objavila je agencija TASS.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u srijedu bio u Londonu i pozvao Britaniju da pošalje avione kao novu fazu vojne pomoći zapada protiv ruske invazije.
Britanija je najavila da će početi obučavati ukrajinske pilote za upravljanje naprednim borbenim zrakoplovima po standardima NATO-a, ali nije obećala da će ih poslati Kijevu.
Zapadne zemlje su ove godine povećale vojnu pomoć Ukrajini obećavši da joj stotine tenkova, borbenih vozila i raketa dalekog dometa, ali zasad odbijaju poslati borbene avione.
Zelenski je pozvao Britaniju i druge zemlje da daju Ukrajini "krila slobode" tako što će joj poslati borbene zrakoplove radi otpora ruskoj ofenzivi, nadajući se da će slomiti otpor zapada da se odluči na taj korak.
U obraćanju zastupnicima u britanskom parlamentu, zahvalio je Britaniji i zapadu na pomoći i na dosadašnjim sankcijama protiv Moskve.
No, dajući predsjedniku parlamenta pilotsku kacigu s natpisom "imamo slobodu, dajte nam krila da je zaštitimo", Zelenskij je pozvao zapad da isporuči zrakoplove.
"Apeliram na vas i na svijet, jednostavnim ali tako važnim riječima - borbeni zrakoplovi za Ukrajinu, krila slobode", rekao je Zelenskij.
Rusija: SAD mora odgovoriti na pitanja koja se tiču eksplozije Sjevernog toka
Rusko ministarstvo vanjskih poslova reklo je u srijedu da SAD mora odgovoriti na pitanja o svojoj ulozi u eksplozijama podvodnog plinovoda Sjeverni tok prošle godine.
Komentirajući izvješća koja su objavljena ranije u srijedu u kojima je rečeno da je SAD bio umiješan u eksplozije, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova pozvala je Bijelu kuću da se izjasni o "činjenicama" koje su prezentirane.
Reuters nije uspio potvrditi izvješće koje je objavio američki istraživački novinar Seymour Hersh na svome blogu, a u kojem piše o navodnoj američkoj umiješanosti u eksplozije.
Bijela kuća je u srijedu rekla je da je Hershova izjava "potpuno lažna i da je potpuna fikcija."
Moskva, bez podastiranja dokaza, iznova ponavlja da je Zapad krivac za eksplozije plinovoda Sjeverni tok 1 i 2 do kojih je došlo prošlog rujna. Radi se o infrastrukturnim projektima vrijednim više milijardi dolara koji su ispod Baltičkog mora prenosili plin iz Rusije u Njemačku.
Zapadni dužnosnici su zanijekali te optužbe.
"Bijela kuća sada mora komentirati ove činjenice", napisala je Zaharova na Telegramu gdje je sažela glavne Hershove tvrdnje o navodnoj umiješanosti SAD-a.
Istražitelji iz Švedske i Danske - u čijim su se ekonomskim zonama dogodile eksplozije - rekli su da su pukotine rezultat sabotaže, no nisu rekli tko je za njih odgovoran.
Rusija je rekla da te zemlje "nešto skrivaju" i da namjerno blokiraju Rusiju iz sudjelovanja u istragama.
Gradnja Sjevernog toka 2, osmišljenog kako bi se udvostručila količina plina koju Rusija može poslati izravno Njemačkoj ispod mora, završena je u rujnu 2021. godine, no nikad nije profunkcionirala nakon što je Berlin odložio atest tek nekoliko dana prije nego što je Moskva poslala svoju vojsku u Ukrajinu u veljači.
Britanski kralj primio Zelenskog
Britanski kralj Charles III. primio je u srijedu u Buckinghamskoj palači u Londonu prvi put ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je susret opisao kao "zaista poseban".
Zelenski boravi u svojem prvom posjetu Velikoj Britaniji od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači prošle godine i u svojem obraćanju britanskom parlamentu rekao je da će iskoristiti prigodu da zahvali kralju Charlesu na potpori koju je iskazao Ukrajini dok je još bio princ od Walesa.
Rekao je da je susret s kraljem bio "zaista poseban" trenutak i podsjetio da je kralj služio u britanskom ratnom zrakoplovstvu: "Kralj je pilot ratnog zrakoplovstva, a u Ukrajini danas svaki je pilot ratnog zrakoplovstva kralj."
Charles je u svibnju 2022., dok je još bio princ od Walesa, tijekom posjeta Rumunjskoj rekao da je situacija u Ukrajini "noćna mora". Ondje se sastao s ukrajinskim izbjeglicama.
U ožujku prošle godine, rekao je da su u Ukrajini napadnute vrijednosti demokracije "na krajnje nesavjestan način".
Charles je i prije otvoreno govorio protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegove aneksije Krima. Godine 2014. izazvao je diplomatski skandal usporedivši tijekom posjeta Kanadi Putina s Hitlerom.
U Vijeću sigurnosti govorio bivši član Pink Floyda
U tijeku je još jedna sjednica Vijeća sigurnosti UN-a o ruskoj invaziji na Ukrajinu. Gost govornik bio je, ni manje ni više, nego bivši član Pink Floyda Roger Waters, koji je poznat po stavovima da su SAD i Zapad isprovocirali rusku invaziju.
Waters se nije pojavio u dvorani Vijeća sigurnosti, iako živi u državi New York. Govorio je putem video linka i na početku ustvrdio da govori u ime "četiri milijarde braće i sestara koji su, kako je rekao, većini bez glasa, i zajedno s milijunima u međunarodnom antiratnom pokretu predstavljaju golemo boračko tijelo.
Unatoč tomu što je nastupio kao gost Rusije, osudio je sve strane.
- Invazija Ruske Federacije na Ukrajinu bila je nezakonita. Osuđujem to najoštrije. Također, ne može se reći da ruska invazija nije bila isprovocirana, pa također najoštrije osuđujem provokatore.
Pistorius: Prvi bataljun s Leopardima do travnja
Prvi bataljun tenkova Leopard 2 mogao bi stići u Ukrajinu tijekom ožujka ili travnja, izjavio je njemački ministar obrane Boris Pistorius prilikom posjeta Varšavi.
Svaki bataljun imat će otprilike 31 tenk, rekao je Pistorius.
- Mogli bismo isporučiti barem jedan bataljun u prva četiri mjeseca ove godine, možda tri mjeseca, a onda moramo nastaviti što je brže moguće, naravno, rekao je.
Zelenski iz Londona: Dajte nam ‘krila slobode‘
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je u srijedu Veliku Britaniju i druge zemlje da daju Ukrajini "krila slobode" tako što će joj poslati borbene zrakoplove radi otpora ruskoj ofenzivi, nadajući se da će slomiti otpor zapada da se odluči na taj korak.
Zapadne zemlje su ove godine povećale vojnu pomoć Ukrajini obećavši da joj stotine tenkova, borbenih vozila i raketa dalekog dometa, ali zasad odbijaju poslati borbene avione.
Zelenski trenutno boravi u iznenadnom posjetu Britaniji. U obraćanju zastupnicima u britanskom parlamentu, Zelenski je Velikoj Britaniji i zapadu zahvalio na pomoći i na dosadašnjim sankcijama protiv Moskve.
No, dajući predsjedniku parlamenta pilotsku kacigu s natpisom "imamo slobodu, dajte nam krila da je zaštitimo", Zelenskij je pozvao zapad da isporuči zrakoplove.
"Apeliram na vas i na svijet, jednostavnim ali tako važnim riječima - borbeni zrakoplovi za Ukrajinu, krila slobode", rekao je.
Britanija je ranije objavila da hitno šalje vojnu pomoć Ukrajini radi obrane od sve žešće ruske ofenzive i obećala da će uvježbati ukrajinske pilote za upravljanje "sofisticiranim borbenim zrakoplovima koji ispunjavaju standarde NATO-a u budućnosti".
Vlada je rekla da je to "dio dugoročnog ulaganja u njezinu vojsku", fraza koja sugerira da Britanija još nije promijenila stajalište kako slanje borbenih zrakoplova još nije opcija.
Nakon posjeta Washingtonu u prosincu prošle godine, London je prva postaja drugog putovanja Zelenskija u inozemstvo otkako je Rusija napala Ukrajinu 24. veljače 2022.
Ukrajina će iskoristiti sva pravna sredstva da Putina privede pravdi zbog MH17
Ukrajina će iskoristiti sve međunarodne pravne mehanizme u pokušaju da privede ruskog predsjednika Vladimira Putina pravdi zbog obaranja leta MH17 aviokompanije Malaysia Airlines nad istočnom Ukrajinom 2014. godine, rekao je u srijedu glavni tužitelj Andrij Kostin.
"Poteškoće u prikupljanju dokaza i imunitet na snazi ne dopuštaju procesuiranje predsjednika Ruske Federacije na nacionalnim sudovima", napisao je Kostin na Twitteru. "Nastojat ćemo iskoristiti sve postojeće međunarodne pravne mehanizme kako bismo ga priveli pravdi."
Međunarodni tužitelji su rekli da su pronašli "snažne indicije" da je Putin odobrio upotrebu proturaketnog sustava kojim je oboren zrakoplov aviokompanije Malaysia Airlines na letu MH17 iznad istočne Ukrajine 2014., no njegova umiješanost nije bila dovoljno konkretna da bi dovela do presude te da će okončati svoju istragu bez daljnjeg kaznenog progona.
"Istraga je dosegnula svoj limit", kazala je na novinskoj konferenciji u Den Haagu tužiteljica Digna van Boetzelaer.
Tužitelji su u srijedu rekli da ne mogu identificirati konkretne vojnike odgovorne za ispaljivanje projektila kojima je oboren zrakoplov.
Rusija je zanijekala bilo kakvu umiješanost u obaranje civilnog putničkog zrakoplova, prilikom kojeg je poginulo 298 putnika i članova posade.
Scholz i Macron sastaju se sa Zelenskim u Parizu
Njemački kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron planiraju se sastati s Volodimirom Zelenskim u Parizu u srijedu navečer nakon posjeta ukrajinskog predsjednika Londonu, doznaje njemačka agencija dpa.
Zelenski se u srijedu nalazi u iznenadnom posjetu Londonu tijekom kojega je predviđeno njegovo obraćanje parlamentu i sastanci s premijerom Rishijem Sunakom i kraljem Karlom III.
Zelenski je u Londonu zahvalio Britancima na njihovoj pomoći u borbi protiv ruske invazije, ali je tražio više oružja, uključujući borbene zrakoplove. NATO saveznici tek trebaju odobriti avione za Ukrajinu.
Prekinuta istraga o obaranju MH17 unatoč indicijama o umiješanosti Putina
Međunarodni tužitelji rekli su u srijedu da su pronašli "jake indicije" da je ruski predsjednik Vladimir Putin odobrio korištenje proturaketnog sustava kojim je oboren zrakoplov aviokompanije Malaysia Airlines na letu MH17 iznad istočne Ukrajine 2014., no ipak su okončali istragu.
Istražitelji su rekli da dokazi o umiješanosti Putina i drugih ruskih dužnosnika nisu bili dovoljno konkretni da bi doveli do presude te da će okončati svoju istragu bez daljnjeg kaznenog progona.
Rusija je zanijekala bilo kakvu umiješanost u obaranje civilnog putničkog zrakoplova, prilikom kojeg je poginulo 298 putnika i članova posade.
"Istraga je dosegnula svoj limit", kazala je na novinskoj konferenciji u Den Haagu tužiteljica Digna van Boetzelaer. "Otkrića nisu dostatna za procesuiranje novih osumnjičenika", dodala je.
Nizozemski premijer Mark Rutte rekao je da će Nizozemska nastaviti smatrati Rusiju odgovornom za obaranje putničkog zrakoplova na letu MH17 iznad istočne Ukrajine. Izrazio je "gorko razočaranje" što je međunarodna istraga o rušenju MH17 završila bez daljnjeg kaznenog progona zbog nedostatka dokaza. "Nastavit ćemo pozivati Rusku Federaciju na odgovornost za njezinu ulogu u ovoj tragediji", rekao je Rutte u priopćenju.
U studenom je nizozemski sud osudio dvoje bivših ruskih obavještajaca i vođu proruskih separatista na istoku Ukrajine za ubojstvo jer su sudjelovali u nabavi ruskog raketnog sustava BUK koji je korišten za obaranje zrakoplova. Trojica muškaraca, kojima se sudilo u odsutnosti, i dalje su na slobodi.
U vrijeme obaranja zrakoplova ukrajinske su se snage borile protiv proruskih separatista u istočnoj ukrajinskoj pokrajini Doneck. Iako je Rusija anektirala Krim u ožujku 2014., zanijekala je vojnu umiješanost u borbe u Donjecku.
No, u presudi spomenutoj trojici muškaraca iz studenog, nizozemski je sud presudio kako je Rusija imala "ukupnu kontrolu" nad separatističkim snagama u Donecku od svibnja 2014.
Tužitelji su u srijedu rekli da ne mogu identificirati konkretne vojnike odgovorne za ispaljivanje projektila kojima je oboren zrakoplov.
Navode i snimku telefonskog razgovora između ruskih dužnosnika 2014. kao dokaz da je Putinovo odobrenje bilo nužno prije pozitivnog odgovora na zahtjev ukrajinskih separatista za proturaketnim sustavom.
Piet Ploeg, čelnik zaklade koja zastupa žrtve, rekao je da je razočaran što je istraga završila, ali mu je drago što su tužitelji iznijeli svoje dokaze o Putinovoj umiješanosti.
"Ne možemo puno učiniti s tim, Putin se ne može procesuirati", rekao je. "Htjeli smo znati tko je u konačnici odgovoran, a to je jasno", dodao je. Ploegov brat, bratova supruga i nećak poginuli su na letu MH17.
Scholz: Stižu nove sankcije, nemojte se nadmetati oko isporuke oružja
Europa će još jednom pooštriti sankcije Rusiji uoči godišnjice početka ruske invazije na Ukrajinu kao poruku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, najavio je u srijedu njemački kancelar Olaf Scholz, dan uoči posebnog summita EU-a.
"Putin neće postići svoje ciljeve - ni na bojnom polju ni kroz diktirani mir", rekao je Scholz u obraćanju Bundestagu, donjem domu parlamenta. Rekao je da će EU podržavati Ukrajinu koliko god bude potrebno u ratu koji je počeo 24. veljače prošle godine.
Reuters navodi da je u siječnju iz diplomatskih izvora doznao da zemlje EU rade na desetom paketu sankcija koji bi trebao biti spreman oko godišnjice ruske invazije na Ukrajinu.
Scholz je kritizirao javno nadmetanje među nekim zemljama oko toga tko može isporučiti više i boljeg oružja Ukrajini, rekavši da ono slabi jedinstvo saveznika.
"Čuvamo i jačamo tu koheziju tako što prvo povjerljivo pripremamo odluke - a tek onda ih priopćavamo", rekao je Scholz, prema rukopisu svog govora, pozivajući se na svoju suradnju s američkim predsjednikom Joeom Bidenom na odluci da Ukrajini isporuči moderne borbene tenkove.
Osim rata u Ukrajini, čelnici EU-a trebali bi, na svom posebnom samitu u četvrtak i petak u Bruxellesu, također raspravljati o ilegalnoj migraciji i ekonomskoj situaciji u bloku.
Scholz je rekao da se Europa nema potrebe skrivati od američkog Zakona o smanjenju inflacije (IRA) kada je u pitanju iznos subvencija, ali je dodao da europski čelnici trebaju detaljnu analizu prije nego što se pozabave nedostacima u programima.
Utrka sa Sjedinjenim Državama u pogledu subvencija bila bi pogrešan odgovor za EU, dodao je Scholz, koji je rekao da Njemačka pokušava produbiti svoje gospodarske odnose sa Sjedinjenim Državama.
"Razgovori o IRA-i koji su u tijeku dobra su polazna točka za to - barem ako se SAD odrekne pravila koja europske tvrtke stavljaju u nepovoljniji položaj u usporedbi s tvrtkama iz Kanade i Meksika, primjerice", rekao je Scholz.
Scholz je ponovio zahtjeve EU-a za istim tretmanom kakav imaju oni američki trgovinski partneri čija je proizvodnja u velikoj mjeri uključena u sheme subvencija.
Zelenskom u Londonu obećana obuka pilota na NATO-ovim zrakoplovima
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je u srijedu Veliku Britaniju gdje mu je obećano da će ukrajinskim pilotima biti omogućena obuka na NATO-ovim borbenim zrakoplovima, što je velik simboličan korak u zapadnoj potpori Kijevu.
London je bio prva postaja njegova tek drugog putovanja u inozemstvo nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu 24. veljače prošle godine. Europski diplomat rekao je da će Zelenskij u četvrtak posjetiti Bruxelles gdje će se održati samit EU-a.
"Ujedinjeno Kraljevstvo bilo je među prvima koji su priskočili Ukrajini u pomoć. A danas sam ja u Londonu kako bih osobno zahvalio britanskom narodu na njegovoj potpori i premijeru Rishiju Sunaku na njegovu vodstvu", objavio je Zelenski na društvenim medijima, ispod fotografije s britanskim premijerom na zračnoj luci Stansted.
Zelenski bi se trebao sastati i s kraljem Charlesom III., obratiti britanskom parlamentu i posjetiti ukrajinske vojnike na obuci u Britaniji. "Posjet Ujedinjenom Kraljevstvu predsjednika Zelenskog dokaz je hrabrosti, odlučnosti i borbe njegove zemlje i dokaz neraskidiva prijateljstva između naših dviju zemalja", priopćio je Sunak. Sunakov ured najavio je dodatne sankcije Rusiji te planove da se ubrza slanje vojne opreme Kijevu.
Ukrajinske zračne snage i marinci bit će prvi put uključeni u britanski program obuke. "Obuka će osigurati da piloti mogu letjeti na sofisticiranim borbenim zrakoplovima NATO-ovog standarda u budućnosti", navodi se u priopćenju.
To je važan korak u zapadnoj potpori Ukrajini jer se zapadne države za sada suzdržavaju od slanja borbenih zrakoplova i drugog oružja koje može gađati duboko u ruski teritorij.
Nije poznato kada će se obuka održati, a britanski dužnosnici rekli su da poduka pilota za upravljanje britanskim zrakoplovima traje godinama. No, prvo obećanje u tom smislu znak je potpore dugoročnim sigurnosnim odnosima s Kijevom i moglo bi otvoriti put slanju savezničkih zrakoplova.
Britanija je prošli mjesec prva na Zapadu obećala Kijevu tenkove. Ponudila ih je samo 14, no u roku od dva tjedna SAD i drugi europski saveznici obećali su još desetke, okončavši dugotrajnu raspravu o tom pitanju.
Američki predsjednik Joe Biden rekao je prošli mjesec da Washington neće slati američke zrakoplove F-16 Ukrajini, a britanski dužnosnici rekli su da je za britanske zrakoplove potrebna preduga obuka da bi sada bili korisni. No Francuska i Poljska ostavile su otvorenom mogućnost slanja zrakoplova u sklopu zajedničke savezničke odluke.
‘Raste sigurnosni rizik na Baltiku‘
Estonska obavještajna služba rekla je u srijedu kako vjeruje da Rusija još uvijek ima snage da izvrši "uvjerljiv vojni pritisak" na baltičku regiju i da je sigurnosni rizik u regiji porastao srednjoročno i dugoročno.
"Vojni napad protiv Estonije nije vjerojatan u 2023. godini jer su ruski vojni kapaciteti angažirani u Ukrajini", rekla je estonska služba u svome godišnjem izvješću.
"Međutim, srednjoročno do dugoročno, ruska ratobornost i vanjskopolitičke ambicije značajno su povećale sigurnosni rizik za Estoniju", dodano je.
Članice NATO-a Estonija, Latvija i Litva naglo su povećale izdvajanja za obranu kao odgovor na rusku aneksiju Krima 2014. godine i invaziju na Ukrajinu prošle godine.
Reuters: Zelenski u četvrtak u Bruxellesu
Očekuje se da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetiti Bruxelles u četvrtak, javlja Reuters pozivajući se na diplomata Europske unije, prenosi The Guardian.
Ukrajinski predsjednik navodno planira putovanje sutra kako bi se osobno sastao s čelnicima EU-a na summitu i obratio se Europskom parlamentu na izvanrednoj sjednici.
Estonski obavještajci: Uporaba taktičkog nuklearnog oružja malo vjerojatna
Estonska obavještajna služba smatra da je uporaba taktičkog nuklearnog oružja u Ukrajini "malo vjerojatna" zbog "međunarodnog protivljenja i niske vojne učinkovitosti", kako stoji u izvješću objavljenom u srijedu.
U izvješću o međunarodnoj sigurnosti za 2023. dodaje se da Rusija i dalje drži nuklearnu opciju na stolu kao instrument protuzapadnog utjecaja i odvraćanja zapadnih zemalja od pomoći Ukrajini.
“Dok se čini da Putin još uvijek vjeruje da će vrijeme igrati u korist Rusije i da će uspjeti bombardiranjem dovesti Ukrajinu za pregovarački stol, stvarnost će Kremlju prije ili kasnije postati jasna", stoji u izvješću.
Ukrajina: Nova ruska ofenziva bi mogla uključivati Harkiv i Zaporižje
Najviši ukrajinski dužnosnik za nacionalnu sigurnost rekao je za Reuters da bi nova ruska ofenziva mogla uključivati pokušaj zauzimanja gradova Harkiva ili Zaporižja, glavnih urbanih središta koje ruske snage nikada nisu osvojile.
"Naravno da će biti pokušaja ofenzive u smjeru Harkiva ili Zaporižja", rekao je Oleksij Danilov, tajnik Ukrajinskog vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu. "O nama će ovisiti koliko će uspjeti".
Rusija kontrolira veliki dio regije Zaporižje, ali nikada nije zauzela sam grad. I Harkiv i Zaporižje bili su pod redovitom ruskom raketnom vatrom tijekom prošle godine.
U intervjuu za CNN u ponedjeljak, Danilov je priznao da je Ukrajina "zabrinuta" zbog ruske ofenzive.
Zelenski u Velikoj Britaniji, sastaje se s premijerom i kraljem
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je u Veliku Britaniju kako bi se sastao s premijerom Rishijem Sunakom, priopćio je ured britanskog premijera. U iznenadnom posjetu, Zelenskog će primiti i kralj Charles III., priopćila je Buckinghamska palača, kako javlja The Guardian.
Zelenski je iza 11 sati sletio u zračnu luku Stansted i odmah krenuo prema Westminsteru na sastanak s premijerom prije obraćanja zastupnicima.
Pri slijetanju dočekao ga je britanski premijer, na čijem je Twitter profilu objavljena i fotografija njihova pozdrava.
Zelenski će posjetiti i ukrajinske vojnike koji se trenutno obučavaju u Velikoj Britaniji, a obratit će se i britanskom parlamentu, stoji u priopćenju.
Sunakov ured najavio je planove proširenja obuke ukrajinskih vojnika na zračne i pomorske snage, uključujući pilote mlažnjaka i marince, te ubrzanje opskrbe vojnom opremom.
Obukom bi se osiguralo da piloti u budućnosti mogu upravljati sofisticiranim borbenim zrakoplovima prema NATO standardima, navodi se u priopćenju.
"Posjet predsjednika Zelenskog Ujedinjenom Kraljevstvu potvrda je hrabrosti, odlučnosti i borbe njegove zemlje, kao i potvrda neraskidivog prijateljstva između naše dvije zemlje", poručio je Sunak priopćenjem.
Sunak će ponuditi podršku Ujedinjenog Kraljevstva planovima Zelenskog da radi na pravednom i trajnom miru za Ukrajinu, stoji u priopćenju.
Britanija će kasnije tijekom dana također uvesti dodatne sankcije protiv onih koji su pomogli ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da "izgradi svoje osobno bogatstvo i tvrtke koje profitiraju od ratnog stroja Kremlja", navodi se.
Vlada je već uvela sankcije stotinama ruskih pojedinaca i tvrtki od veljače prošle godine.
Požar u ruskoj rafineriji kod granice s Ukrajinom
U rafineriji nafte u južnoj ruskoj regiji Rostov u blizini granice s Ukrajinom u srijedu je buknuo požar koji je potom ugašen, izvijestili su državni mediji pozivajući se na ministarstvo za hitne situacije.
"U regiji Rostov, grad Novošahtinsk... primljena je poruka u 10:24 po moskovskom vremenu o požaru na području tvornice za preradu naftnih derivata", priopćilo je ministarstvo, prenosi Guardian agenciju Reuters.
Požar je izbio na površini od oko 100 četvornih metara i ugašen je oko sat vremena kasnije, izvijestila je ruska novinska agencija Interfax, dodajući da ova mala rafinerija pripadala tvrtki Resource LLC.
Požar u srijedu bio je drugi u dva dana koji je pogodio neku rusku rafineriju, nakon incidenta u utorak u jedinici Lukoila u Nižnjem Novgorodu, istočno od Moskve.
Njemačka odobrila izvoz do 178 tenkova Leopard 1 Ukrajini
Njemačko ministarstvo gospodarstva odobrilo je izvoz do 178 borbenih tenkova Leopard 1A5 Ukrajini. "Koliko će doista tenkova Leopard 1A5 biti dostavljeno Ukrajini, ovisi o potrebnom poslu održavanja", zajednički su u utorak priopćili ministarstvo gospodarstva i ministarstvo obrane.
Njemačka vlada već je dala svoje odobrenje na izvoz obnovljenih tenkova prošli tjedan.
Leopard 1 je prvi borbeni tenk izgrađen za Bundeswehr nakon Drugog svjetskog rata. Od 1965. do sredine 1980-ih godina, proizvedeno je 4700 tenkova. Bundeswehr je još prije 20 godina povukao iz upotrebe posljednji Leopard 1.
Prije dva tjedna, nakon dugačke rasprave, njemačka vlada odlučila je poslati Ukrajini 14 modernijih Leoparda 2 i dopustiti saveznicima da izvezu takve oružane sustave proizvedene u Njemačkoj.
Njemački ministar obrane Boris Pistorius rekao je u Kijevu da će Leopardi 1 biti dostavljani u fazama. 20 do 25 tenkova bi trebalo biti dostavljeno do ljeta, a do 80 do kraja godine, s ciljem dosezanja više od 100 tijekom prvog ili drugog kvartala 2024. godine.
To bi značilo opremanje barem tri ukrajinska bataljuna, uključujući i materijal za rezervne dijelove i streljivo. Dodatno, rekao je, počela je obuka 600 časnika. Pistorius je rekao da se Njemačka nada da tenkovi mogu "doprinijeti nastavku ukrajinske mogućnosti da se brani i odbije napad."
Naglasio je da ne treba biti sumnje da će Njemačka, kao i drugi partneri u Europi, i dalje "nastaviti čvrsto stajati uz Ukrajinu u budućnosti i podupirati je kako god je to moguće."
Do kraja mjeseca će, prema Pistoriusu, Ukrajina primiti više navođenih projektila, kao i pet protuzračnih tenkova Gepard (Cheetah) i dodatnih pet oklopnih vozila Badger. Pet tenkova Biner koji na sebi nose mostove bit će dostavljeno u ožujku.
Njemački obrambeni opskrbljivač Rheinmetall rekao je odvojeno da planira poslati prvih 20 do 25 borbenih tenkova Leopard 1 u Ukrajinu ove godine.
Do kraja 2024. godine, preostalih 88 Leoparda 1 bi trebalo biti dostavljeno, rekao je u utorak izvršni direktor Armin Papperger na konferenciji Europe 2023 u Berlinu.
Osim Rheinmetalla iz Dusseldorfa, kompanija FFG iz sjevernog grada Flensburga također ima oružane sustave ovog tipa.
Rheinmetall i FFG sada najprije moraju popraviti svoje Leoparde 1 da bi ih izvezli u Ukrajinu. "Da smo odlučili u ožujku da se ova vozila trebaju popraviti, bilo bi brže", rekao je Papperger. "No to se nije dogodilo. Stoga moramo sada živjeti s tim. Pretpostavljam da to Ukrajini svejedno puno pomaže."
Rusija, koja je prije gotovo godinu dana započela rat protiv susjedne zemlje, kritizirala je zapadnu vojnu pomoć Ukrajini.
Dostavljanje ofenzivnog oružja samo će razvući borbe, ustvrdio je ministar obrane Sergej Šojgu. "Štoviše, takvi koraci uvlače NATO zemlje u sukob i mogu dovesti do neviđene eskalacije."