Sjedinjene Države imaju najveći vojni budžet na svijetu i posjeduju sofisticiranu vojnu opremu, kojoj mnoge druge države zavide. Ipak, čak ni njihov bogati arsenal nije bio dovoljan da s lakoćom obuzda jednu relativno malu pobunjeničku skupinu, jemenske hutiste, čije vojne sposobnosti Washington još uvijek u potpunosti ne razumije.
Početkom svibnja, predsjednik Donald Trump dogovorio je primirje s hutistima, pobunjenicima koji od početka rata u Gazi predstavljaju ozbiljnu prijetnju sigurnosti u Crvenom moru. Američki marinci, stacionirani na nosaču zrakoplova USS Harry S. Truman, koji je u to područje stigao nekoliko mjeseci nakon početka hutističkih napada, dočekali su vijest s olakšanjem. Iako američka mornarica posjeduje oko 300 borbenih brodova i slovi za najmoćniju na svijetu, hutisti su se pokazali kao znatno teži protivnik nego što se očekivalo.
Sofisticirane taktike
Hutisti su se tijekom posljednja dva desetljeća transformirali iz gerilske skupine u ozbiljnu silu s regionalnim utjecajem. Naoružani iranskom potporom i obučeni za moderni rat, danas koriste dronove, krstareće i balističke projektile te napredne sustave elektroničkog ratovanja.
Unatoč tome što djeluju iz jedne od najsiromašnijih zemalja svijeta, često iz špilja i improviziranih skloništa, razvili su vojne vještine koje su iznenadile i sam Pentagon. Ključ njihove transformacije bio je kontinuiran razvoj i modernizacija arsenala. Postali su prva skupina u povijesti koja je uspješno koristila balističke projektile za napade na brodove, naglašava Wall Street Journal. Ti projektili, kao i samoubilački dronovi, koristili su za napade na američke ratne brodove i komercijalne brodove koji prolaze kroz Crveno more, jednu od najvažnijih globalnih trgovačkih ruta.
Dronovi i projektili lansirani su u valovima, često noću, ili tik iznad površine mora, što ih je činilo teškim za detekciju. Kombinacijom sofisticiranih taktika kamuflaža i nadzora morskih područja, hutisti su izgradili mrežu obrambenih i ofenzivnih kapaciteta, koja ih čini teškim protivnikom.
U listopadu 2023. američki razarač USS Carney bio je usidren u Crvenom moru, kada su militanti lansirali prvi val napada. U desetosatnoj bici, posada je oborila više od deset dronova i četiri krstareća projektila. Bio je to najintenzivniji sukob u kojem je jedan američki brod sudjelovao u posljednjih sto godina.
Nepredvidiv protivnik
Zbog ograničenih manevarskih mogućnosti u Crvenom moru i stalne izloženosti obali, veliki i skupi američki brodovi bili su ranjivi. Posade su imale svega 15-ak sekundi za donošenje ključnih odluka. Mornarički radari često su bili postavljeni na visoku osjetljivost, kako bi imali vremena za otkrivanje prijetnji i presretanje dronova i projektila. Podešavanje radara da se izbjegnu lažni signali, a ipak nađu prijetnje na korisnoj udaljenosti, bio je jedan od najtežih zadataka i glavni izvor stresa za operatere na brodu, rekao je jedan časnik koji je proveo šest mjeseci u Crvenom moru.
PROČITAJTE VIŠE Trump pokrenuo napade na jemenske hutiste i zaprijetio Iranu
"Postavljate sebe kao laku metu ondje i unutar dosega oružja hutista", rekao je za WSJ Bryan Clark, bivši mornarički strateg i istraživač Instituta Hudson, govoreći o raspoređivanju nosača aviona u tom području. Hutisti su u početku ispaljivali rakete visoko, što je omogućavalo lako presretanje. No, ubrzo su prešli na niskoleteće projektile i koordinirane napade uz pomoć elektroničkog ometanja. Uspjeli su oboriti i više od deset američkih Reaper dronova, vrijednih po 30 milijuna dolara, svaki.
Mornarica je navikla na slične uvjete ratovanja u Perzijskom zaljevu, gdje su Iranci na kratkoj udaljenosti. Ali, milicije su više nepredvidive od vlada, a problem je i to što SAD do dan-danas ne zna kakav točno arsenal hutisti posjeduju. Hutisti raspolažu raznolikim arsenalom, koji vjerojatno uključuje balističke i krstareće rakete, dronove i protubrodske sustave, te tvrde da njihovi hipersonični projektili imaju stealth tehnologiju, domet veći od 2000 kilometara i mogu letjeti brzinom do 16 macha.
Izgubljeni borbeni zrakoplovi
Nakon dolaska na vlast, Trump je dao generalu Eriku Kurilli, zapovjedniku CENTCOM-a, ovlasti za brže odobravanje napada. U ožujku je pokrenuta operacija "Opaki jahač", i u regiju su poslani dodatni nosač zrakoplova, bombarderi B-2, borbeni avioni F-35 i nova grupa razarača. Kako je operacija odmicala, američka je mornarica angažirala gotovo deset posto svoje flote i potrošila više od 1,5 milijardi dolara u oružju.
PROČITAJTE VIŠE Trump sve iznenadio objavom: ‘Prestajemo s napadima jer se ne žele više boriti!‘
Iako su uspjeli presresti većinu prijetnji, brodovi i posade bili su iscrpljeni. Misije su se produživale, a spremnost za druge globalne zadatke padala je u drugi plan. USS Harry S. Truman je u svega pet mjeseci izgubio tri borbena zrakoplova, vrijedna gotovo 70 milijuna dolara, svaki. Dva specijalca poginula su tijekom misije presretanja dostave iranskog oružja. Pentagon je otvorio istragu, a dužnosnici ne isključuju ni mogućnost skrivenih tehničkih problema.
Nakon 53 dana konstantnog bombardiranja, hutisti su pretrpjeli velike gubitke, ubijeni su stotine boraca i nekoliko visokih dužnosnika, uništene su ključne zalihe i infrastruktura. No, nisu bili slomljeni. Trump je naposljetku pristao na primirje; hutisti su se obvezali da neće pucati na američke brodove, a SAD je zaustavio zračne napade. Hutisti nastavljaju redovito ispaljivati rakete na Izrael.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....