U samo nekoliko dana Donald Trump je nizom predsjedničkih ukaza krenuo u ispunjavanje svojih predizbornih obećanja, i to onih s kojima je igrao na strah i ksenofobiju velikog broja američkih građana koji su svoju nesigurnost i nezadovoljstvo svalili na leđa imigranata, nacionalnih manjina i muslimana.
Trump je prvo otvorio mogućnost ponovnog otvaranja tajnih zatvora CIA-e u kojim su zlostavljani osumnjičenici za terorizam (mnogi od njih nevini ljudi, na kraju pušteni bez optužnice, a kamoli presude), usput izjavio da podupire mučenje zarobljenika, poduzeo prvi korak u projektu gradnje zida prema Meksiku i napokon ukazom zabranio ulazak u SAD državljanima sedam muslimanskih država (Irak, Iran, Južni Sudan, Somalija, Jemen, Libanon i Sirija) pod sumnjom da se radi o ljudima koji su prijetnja nacionalnoj sigurnosti.
Pritom tu istu zabranu nije protegnuo na državljane Tunisa, koji su dali najveći broj stranih boraca Islamske države ili Saudijske Arabije, iz koje je došla većina počinitelja napada 11. rujna.
Iza tih odluka, s kojima unaprijed nisu bili upoznati ni Ministarstvo obrane ni State Department, stoji sve moćniji Trumpov savjetnik Steve Bannon, glavni strateg i ideolog najužeg kruga službenika oko novog predsjednika. Njega je Trump sada i formalno imenovao u Vijeće nacionalne sigurnosti, savjetodavno tijelo sastavljeno od malog broja ljudi koji zapravo formiraju sigurnosnu politiku SAD-a.
Da stvar bude još gora, iz vijeća su "izletjeli" šef obavještajnih službi i načelnik glavnog stožera oružanih snaga, koji će na sastancima ubuduće sudjelovati samo kad to "bude imalo veze sa stvarima za koje su odgovorni i područjima u kojima njihova stručnost može pomoći". Prema prirodi svojih funkcija, ti bi ljudi trebali sudjelovati u odlukama koje se tiču svega vezanog uz nacionalnu sigurnost, ali novi predsjednik očito ne misli tako.
Ta je Trumpova odluka, bez presedana u američkoj politici, šokirala neke od bivših članova administracije koji smatraju da će neminovno dovesti do politizacije tijela koje odlučuje o tome je li SAD u ratu ili miru, pišu Julian Borger i Spencer Ackerman za Guardian.
Kao što je više puta naglašeno, Bannon je bivši direktor ultra-desnog ksenofobnog i nerijetko rasističkog portala Breitbart, odlučan da rasturi američki politički establišment, koji se prije imenovanja u Bijelu kuću istaknuo s nizom kontroverznih izjava. Na primjer, u kolovozu prošle godine rekao je:
- Ja sam lenjinist. Lenjin je želio uništiti državu i to je i moj cilj. Želim sve srušiti i uništiti današnji establišment - rekao je Bannon koji je svojedobno zabrazdio u prilično dosta ezoterične i tamne teme, sudeći prema njegovim izjavama iz studenog 2016.
- Tama je dobra. Dick Cheney. Dart Vader. Sotona. To je moć. Pomaže nam samo kad su "oni" u krivu. Kad su "oni" slijepi na činjenicu što smo i što radimo - prisjetio se Huffington Post njegovih najvećih "hitova".
Kad takav čovjek uđe u tijelo koje de facto određuje nacionalnu sigurnost države i pritom sastavlja ukaze koji krše temeljene slobode garantirane američkim ustavom, očito je da su u Washingtonu alarmirani svi bivši službenici s područja nacionalne sigurnosti.
- Ovo je ludo. Uostalom, tko treba savjet vojnih dužnosnika i obavještajaca da bi formirao politiku prema ISIS-u, Siriji, Afganistanu i Sjevernoj Koreji? - sarkastično je na Twitteru komentirala savjetnica za nacionalnu sigurnost bivšeg predsjednika Obame Susan Rice.
- Svjedočimo eskalaciji kaosa koji je nastao zbog odluka koje donosi Bijela kuća, bez konzultacija s federalnom birokracijom, bez presedana u modernoj povijesti. Zbog svega toga ljudi su izašli na ulice u brojevima koji podsjećaju na 1960-e. Bez pretjerivanja mogu reći da se nalazimo usred krize - rekao je David Rothkopf, čovjek koji je 2006 .godine napisao hvaljenu i često citiranu knjigu u povijesti Vijeća nacionalne sigurnosti.
Trump gradi sigurnosni aparat "s potpuno krivim ljudima za stolom i s krivom osobom na čelu stola", rekao je Rothkopf za Guardian i dodao da je imenovanje Bannona u Vijeće za nacionalnu sigurnost radikalan korak, pogotovo kad se uzme u obzir da se radi o osobi koja nema iskustva u tim pitanjima i koja očito ima "rasističke, mizoginističke i islamofobne" stavove.
Zbog njegovog ogromnog utjecaja na predsjednika, pogotovo u pitanju najnovijih uredbi koje su preokrenule SAD iznutra i izazvale rijetko viđeni kaos (a o kojima nisu bili informirani ni ministar obrane James Mattis, ni državni tajnik Rex Tillerson) i zbog imenovanja u najuži krug osoba koje sudjeluju u radu Vijeća za nacionalnu sigurnost, Bannona je urednički tim New York Timesa u svojem komentaru proglasio najutjecajnijim savjetnikom u povijesti koji je zasjenio čak i nekad svemoćnog Dicka Cheneyja.
S naslovom "Predsjednik Bannon?", uredništvo NYT-a zaključuje kako je Bannon vrlo neiskusan i, što je još gore, lako zapaljiv karakter koji bi u kriznim situacijama samo mogao pogoršati stanje u aktualnim sukobima (na primjer s Rusijom u Ukrajini) te trajno ugroziti mir i sigurnost SAD-a. Njegovi dosadašnji potezi Trumpa su možda pokazali kao 'odvažnog', ali, s obzirom na kaos koji je uredba o zabrani imigracije iz sedam muslimanskih zemalja izazvala, prije svega je Trump ispao nesposobni predsjednik, zaključuje NYT.