SAD nastoji dovoljno snažno udariti iranske ciljeve na Bliskom istoku ne bi li zaustavio napade na američke snage, ali ne toliko da izazove širu eskalaciju ili čak izravan rat s Iranom.
Neki stručnjaci su posljednjih dana ovu strategiju nazvali pristupom ‘Zlatokosa‘ jer treba biti baš kako treba, ni previše ni premalo, kako piše Deborah Haynes, urednica Sky Newsa za vojne i sigurnosne teme.
Američki predsjednik Joe Biden je jasno dao do znanja da je odgovor na putu od trenutka kada je optužio "radikalne militantne skupine koje podržava Iran i djeluju u Siriji i Iraku" da su ubili tri pripadnika američke vojske u Jordanu u napadu dronom prije tjedan dana.
No, Biden je nakon uzvratnog udara u petak navečer također signalizirao da će njegova odmazda biti proračunata, a ne ishitrena, rekavši da će doći "u vrijeme i na način koji mi odaberemo".
Time je administracija u Washingtonu dobila na vremenu da pokuša pronaći najsigurniji put između značajnog, snažnog i učinkovitog vojnog napada na iranske interese i rasplamsavanja novog sukoba u regiji, koja je ionako već na točki ključanja nakon Hamasovog napada na Izrael 7. listopada, zbog kojeg su Izraelci pokrenuli rat u Gazi.
Odlukom da ne udari izravno na Iran, Biden je namjerno nastojao izbjeći eskalaciju, iako je potencijalno mogao opravdati napade unutar iranskog teritorija s obzirom na navodnu potporu Teherana skupinama optuženim za smrtonosni napad u Jordanu.
Suradnja iza kulisa
Ipak, svejedno je odlučio udariti i na iranske elitne snage Quds, najmoćnijeg ogranka Iranske revolucionarne garde (IRGC) i iranske vojne moći u regiji, organizacije koja upravlja mrežom teheranske posredničke milicije. Ova razina napada tek bi mogla izazvati izravan, eskalirajući iranski odgovor protiv američkih ciljeva, dok će se Washington nadati da neće.
Prije gotovo točno tri godine, kad je Donald Trump bio u Bijeloj kući, SAD je ubio glavnog iranskog generala koji je vodio snage Qudsa tijekom njihovog najučinkovitijeg razdoblja posredničkog ratovanja protiv američkih, britanskih i drugih zapadnih interesa na Bliskom istoku.
Atentat na Qasema Soleimanija u napadu bespilotnom letjelicom u Iraku u siječnju 2020. pokrenuo je kao odgovor iranski raketni napad na američke snage, također u Iraku, što je bio trenutak akutne opasnosti, kada se posljednji put činilo da su dvije strane na rubu spirale ulaska u rat, što se ipak nije dogodilo.
Ovaj put će Bidenova administracija vjerojatno pokušati iza kulisa surađivati s Iranom kako bi smanjila rizik od slične vrste iranske odmazde. Washington je također izjavio da su napadi u petak samo početak, što znači da su njegovi protivnici na oprezu.
Američki predsjednik je ponovno formulirao svoju prijetnju kako bi izazvao dojam da su SAD odlučile, a ne da su bile prisiljene na akciju. "Naš odgovor počeo je danas", rekao je u izjavi koju je u petak objavila Bijela kuća. "Nastavit će se u vrijeme i na mjestima koje mi odaberemo".
Pažljivi planovi i nepredviđene posljedice
"Sjedinjene Države ne žele sukob na Bliskom istoku ili bilo gdje drugdje u svijetu. Ali neka svi oni koji nam žele nauditi znaju ovo - ako naudite Amerikancu, mi ćemo odgovoriti", dodao je.
Za sada je možda najveća opasnost za Sjedinjene Države da njihov udar na 85 ciljeva povezanih s Iranom u Iraku i Siriji neće biti dovoljan da odvrati nove napade u kojima će Amerikanci biti ranjavani ili čak gubiti živote. Ukoliko se to ponovi, predsjedniku Bidenu možda neće preostati ništa drugo nego da izravno naredi napade na Iran, zaključuje Haynes u svojoj analizi.
Posljedice i učinak američkih udara analizirao je i The Telegraph. Kako se navodi, osvetnički napadi Joea Bidena na iranske vojne ciljeve u Iraku i Siriji u petak predstavljali su jedan od najrizičnijih testova njegova predsjedničkog mandata do sada, iako je vidljivo da su njegovi postupci bili su pažljivo usmjereni na uspostavljanje osjetljive ravnoteže - pobijanja optužbi o slabom vodstvu uz istovremeno izbjegavanje uvlačenja SAD-a u širi regionalni sukob.
No, u žarištu bliskoistočnih sukoba, čak i najpažljivije planirana vojna akcija može imati nepredviđene posljedice.
Ako je vjerovati izvorima iz Bijele kuće, Biden je tražio jamstva da odmazda neće ugroziti delikatne napore da se oslobode američki taoci koje Hamas još uvijek drži u Gazi prije nego što je odlučio nastaviti s akcijom. Tek nakon što je njegov tim za nacionalnu sigurnost ublažio njegovu zabrinutost, odlučio se na mjere odmazde, navodi NBC, naglašavajući složene uloge. Razmatrao se i odgovor iračke vlade, koja je već odranije sve glasnija u zahtjevu da američke vojne snage napuste iračko tlo.
Biden je do utorka odlučio što će poduzeti, ali su udari bili odgođeni, dijelom zbog vremenskih prilika, do petka navečer.
Teheran i saveznici znali su što dolazi
Unatoč inzistiranju Bijele kuće da neće ‘dojaviti‘ svoj odgovor, jasno je da su Teheran i njegovi saveznici imali predosjećaj o tome što dolazi. Iranske vojne snage već su se povukle iz Iraka i Sirije tijekom višednevne odgode napada.
Američki dužnosnici kažu da je u napadima pogođeno sedam objekata - tri u Iraku i četiri u Siriji - sa 125 precizno navođenih bombi na mete. Pogodili su zapovjedne i kontrolne centre, skladišta streljiva, skladišta dronova i objekte opskrbnog lanca. Bijela kuća je napade brzo nazvala "uspjehom", no prerano je procijeniti puni učinak, a u idućim danima očekuju se novi udari.
Telegraph navodi kako ima razloga za nadu da američka akcija neće izazvati širu eskalaciju. I Bidenova administracija i Teheran više su puta ovaj tjedan ponovili da ne žele izravan rat. SAD je brzo istaknuo da nije i da neće gađati nikakve mete unutar samog Irana, što je poruka čiji je cilj naglasiti i potaknuti na suzdržanost.
No, svaka akcija može izazvati neočekivanu reakciju, a uvijek postoji mogućnost da taoci u Gazi postanu kolateralne žrtve. Bijela kuća je, kako se navodi, itekako svjesna da su Bidenove akcije na Bliskom istoku politički opasne koliko i vojno.
Njegova potpora Izraelu već je naštetila njegovom ugledu kod progresivnog krila njegove stranke, a posebno među mladim biračima etničkih manjina koji su ključni za njegove nade ponovnog izbora. Istovremeno, republikanci su okrivili Bidenovu "slabost" za smrt tri američka vojnika, a najveći ‘jastrebovi‘ među republikancima pozvali su ga da bombardira Iran.
U međuvremenu, njegov najvjerojatniji protukandidat u studenome, Donald Trump, tvrdi da je njegov jak pristup sam po sebi sredstvo odvraćanja, što je argument koji se sviđa njegovim pristašama.