Švedska je spremna pojačati obranu najvažnijeg otoka u Baltičkom moru, koji bi mogao postati ključna ruska meta u potencijalnom sukobu s NATO-om. U intervjuu za Financial Times švedski premijer Ulf Kristersson rekao je da će vojno osnaživanje Gotlanda, strateški najvažnijeg otoka u regiji, biti prva tema o kojoj će se razgovarati s partnerima iz NATO-a. Švedska se prošli tjedan pridružila Sjevernoatlantskom savezu i time službeno odustala od politike neutralnosti koja je trajala više od dva stoljeća.
Zauzimanje Gotlanda bi Moskvi omogućilo kontrolu zračnog prostora iznad Baltičkog mora i raspoređivanje trupa na otoku. Gotland se nalazi samo oko 300 kilometara od Kalinjingrada, ruske eksklave između Poljske i Litve na Baltičkom moru. Otok Gotland često zovu "divovskim nosačem zrakoplova" zbog središnjeg položaja na Baltiku. Kontrola Gotlanda mogla bi imati odlučujuću ulogu u obrani Estonije, Latvije, Litve, Finske i Poljske od ruskog napada.
"U nizu ratnih igara koje su Sjedinjene Američke Države i NATO proveli nakon ruske aneksije Krima 2014. kako bi se pripremili za obranu Baltika Gotland je igrao središnju ulogu. Ta središnja uloga dodatno je naglašena sposobnošću Rusije da stvori "balon" kapaciteta, kojim bi preko Kalinjingrada uskratila pristup regiji. Švedska vlada procijenila je da bi Rusija mogla biti zainteresirana za razmještanje sustava protuzračne obrane na švedskom teritoriju, posebice Gotlandu", ističe Anna Wieslander, direktorica za sjevernu Europu u think tanku Atlantic Council.
Gotland je demilitariziran 2005., u razdoblju nakon hladnog rata obilježenom mirom i suradnjom u regiji. Nakon ruske aneksije Krima 2014. demilitarizirani status ubrzo je postao sigurnosni izazov za Švedsku, pa su švedske vlasti odlučile ponovno uvesti vojne postrojbe na otok. Godine 2018. osnovana je nova pukovnija na Gotlandu koja uključuje oko četiri stotine stalno raspoređenih vojnika, mehaniziranu bojnu s oklopnim vozilima CV90 i tenkovima Leopard 2 te amfibijsku postrojbu. Nakon Putinove sveobuhvatne invazije na Ukrajinu švedska je vlada uložila 1,6 milijardi švedskih kruna (oko 143 milijuna eura) za jačanje vojne infrastrukture na Gotlandu, a u 2023. su na otoku, u suradnji s NATO-om, švedske oružane snage održale najveću vojnu vježbu u posljednja dva desetljeća.
Kristersson je priznao da je Švedska dosad imala "malu" vojnu prisutnost na Gotlandu, što su drugi čelnici NATO-a redovito navodili kao kritičnu ranjivost za obranu Sjevernoatlantskog saveza. "Postoji dosta stvari, u smislu korištenja naših resursa, gdje se možemo najviše usredotočiti. Očigledan kandidat je sve što ima veze s Baltičkim morem. To se odnosi na prisutnost na Gotlandu, ali i na nadzor, u smislu podmorničkih sposobnosti", rekao je Kristersson.
Obrana baltičkih država znatno je ojačana ulaskom Švedske u NATO jer sada Savez na raspolaganju ima i otok Gotland, povrh trenutačne kopnene rute iz Poljske preko koridora Suwałki, tzv. Ahilove pete NATO-a, koji je stiješnjen između Kalinjingrada i Bjelorusije.
"Članstvo Gotlanda i Švedske u NATO-u mijenja cijelu računicu. To znači da bi se strateška kontrola nad Baltičkim morem vratila u ruke NATO-a. To je pitanje koje Rusija vrlo dobro razumije", rekao je za FT latvijski ministar vanjskih poslova Krišjānis Kariņš.
Švedska je već najavila planove za slanje borbenog bataljuna u Latviju koja se nalazi samo 200 kilometara od Gotlanda.