ŽIVOTINJSKO PORIJEKLO?

Najveća enigma omikrona: ‘Mutacije su toliko brojne i čudne, one definitivno nisu nastale od delte...‘

Definitivno se ne radi o deltinu sinu ili kćeri. Ovaj soj očito je prisutan već neko vrijeme, ali gdje mu je rezervoar?

Uništavanje farme kuna 2020.

 AFP

Nova omikron varijanta izgleda čudno čak i znanstvenicima koji proučavaju koronavirus - stručnjake zabrinjava njegov nemali broj mutacija, koje bi omikron mogle učiniti zaraznijim od delta soja te uzrokovati teže oblike bolesti, a osim toga, tu je i bojazan za cjepiva, koja bi također mogla biti manje učinkovita. Podsjetimo, omikron varijanta prvi put otkrivena je u Bocvani u Africi prije otprilike tri tjedna i već se proširila u više desetaka zemalja diljem svijeta, ali ipak treba naglasiti da unatoč histeriji koja se širi svijetom, dosad nije potvrđen nijedan jedini smrtni slučaj koji bi se pripisao ovom soju virusa Sars-Cov-2.

Omikron nije nimalo sličan alfa i delta soju, koji su i dalje dominantni u svijetu, a njegove brojne i čudne mutacije nepoznanica su i za znanstvenike, koji pak procjenjuju kako omikronovi najbliži "preci" datiraju još iz sredine 2020. godine, piše Business Insider.

- Definitivno se ne radi o deltinu "sinu" ili "kćeri". Ovaj soj očito je prisutan već neko vrijeme, ali gdje mu je rezervoar? Je li ovdje riječ o pojedinačnoj osobi, pojedinačnoj životinji ili populaciji životinja, možda populaciji ljudi koja nije bila pravilno uzorkovana - pita se Andrew Read, koji proučava evoluciju zaraznih bolesti na Državnom sveučilištu Pennsylvania.

Zasad u traženju odgovora na ova pitanja prednjači teorija prema kojoj je omikron nastao u imunokompromitiranom domaćinu, poput osobe s neliječenom infekcijom HIV-a. Naime, upravo su ljudi s oslabljenim imunološkim sustavom uobičajeni rezervoari za mutacije - njihova tijela često se bore s eliminiranjem virusa, dopuštajući patogenu da se umnožava mjesecima. Prema mišljenju Charity Dean, bivše dužnosnice kalifornijskog odjela za javno zdravstvo, upravo spomenuta teorija možda bi zapravo mogla objasniti zašto omikron u sebi sadrži "tako suludu kombinaciju mutacija".

- Vrlo je vjerojatno da se već postojeća molekularna evolucija unutar jednoga domaćina jednostavno proširila na populaciju - rekla je.

No, ima i znanstvenika koji zasad još ne žele isključiti niti ideju da se omikron zapravo razvio u životinjskoj vrsti. Jedan od njih je Robert Garry, profesor mikrobiologije i imunologije s Medicinskog fakulteta u američkom Tulaneu, koji pak ističe kako novi soj u sebi nosi nekoliko ključnih mutacija koje su mogle pridonijeti tome da se koronavirusom zaraze glodavci.

- Može biti da se virus preselio u populaciju divljih životinja, zato ga i nismo vidjeli neko vrijeme, pa se vratio. To nije luda hipoteza, ali zasad nemamo dovoljno dokaza koji bi to potvrdili - smatra Martin Hibberd, profesor zaraznih bolesti iz Londona.

Omikron ima 50 mutacija, od kojih je više od dvadesetak potpuno novih. Kako bi razvio tolike mutacije, virus se treba puno puta replicirati, a upravo to je znak da je omikron vjerojatno evoluirao u imunokompromitiranom domaćinu, slažu se znanstvenici.

- Zasad još ne znamo koliko dugo infekcije mogu trajati u pojedinačnim životinjama bilo koje vrste, ali činjenica jest da imunokompromitirani ljudi mogu imati kronične infekcije - izjavio je Andrew Read.

Business Insider piše kako je jedna studija iz 2020. pokazala da je koronavirus kod 45-godišnjeg muškarca s antifosfolipidnim sindromom (imunološkim poremećajem) trajao pet mjeseci. U tom razdoblju razvio je ključne mutacije pronađene u drugim varijantama kao što su delta, alfa i gama. Osim toga, stručnjaci sumnjaju da se upravo alfa soj razvio unutar imunokompromitirane osobe.

Ipak, znanstvenici ne isključuju niti mogućnost da koronavirus teoretski može kronično zaraziti i životinje. Epidemije među bijelim jelenima prošle zime i na farmama kuna u lipnju 2020. idu u korist toj teoriji, no Martin Hibberd i neki njegovi kolege i dalje su skeptični oko toga.

- Ne vidim zašto bi virus lakše prošao kod životinje nego kod čovjeka - smatra Hibberd.

No, spomenuta teorija o životinjama možda bi mogla razjasniti zašto su znanstvenici prvi slučaj omikrona otkrili tek 9. studenoga, s obzirom da njegovo porijeklo očito datira još od prošle godine.

- Da je omikron bio prisutan u životinjama, bilo bi ga posebno teško uočiti. Nadzor ljudi tek je nedavno zaživio, a što se tiče nadzora životinja, još smo jako daleko od toga. No, nastavak širenja omikron varijante svakako povećava izglede da će se ona na kraju preliti i na životinjske vrste, ako već nije. To znači da imamo jako male šanse za vidjeti jesu li životinje doista bile izvorni domaćini ovoga virusa - rekao je Andrew Read.

Njegov kolega Hibberd istovremeno je skeptičan prema znanstvenicima koji uzimaju previše uzoraka za omikron varijantu kod divljih životinja, jer smatra da ljudska interakcija s njima samo povećava izglede za pojavu novih patogena.

- Ne želim da ljudi idu naokolo i ganjaju šišmiše, tako bismo mogli uzrokovati više problema ondje gdje ih zapravo pokušavamo riješiti - rekao je.

Sve u svemu, znanstvenici možda nikad neće niti saznati pravo porijeklo omikrona.

- Kad bih morao, stavio bih novac na teoriju o imunokompromitiranoj osobi, ali ne puno novca - zaključio je Read.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. prosinac 2021 12:00