Državni sprovod predsjednika Evropskog parlamenta Davida Sassolija (1956-2022) obavljen je danas s početkom u podne misom zadušnicom u rimskoj bazilici sv. Marije anđeoske i mučeničke. Sprovod je vodio Sassolijev školski drug i prijatelj nadbiskup Bologne kardinal Matteo Zuppi. Koncelebrirali su i kardinal vikar Nadbiskupije rimske Angelo De Donatis, nadbiskup rodnoga grada Firenze kardinal Giuseppe Bettori, a sudjelovao je i šef vatikanske diplomacije mons. Paul Richard Gallagher.
Nazočni su bili najviši dužnosnici Evropske unije i Talijanske Republike: evropski predsjednik Charles Michel, predsjednica Evropskog povjerenstva Ursula von der Leyen, privremena predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola, evropovjerenik Paolo Gentiloni¸ bivši predsjednik Evropovjerenstva Romano Prodi, predsjednik Talijanske Republike Sergio Mattarella, predsjednica Senata Maria Elisabetta Casellati Alberti, predsjednik Zastupničkog doma Roberto Fico, predsjednik talijanske vlade Mario Draghi, rimski gradonačelnik Roberto Gualtieri, španjolski premijer Pedro Sánchez, bivši talijanski premijeri Massimo D'Alema, Mario Monti, Enrico Letta, ini evropski političari, Sassolijevi kolege novinari i mnogi drugi. Neočekivano velik broj građana i javnih ličnosti odao je poštovanje predsjedniku Sassoliju dok je njegov lijes bio izložen na Kapitolu, u Dvorani protomoteke, prekriven zastavom Evropske unije.
S obzirom na epidemiološko stanje, u crkvu je pušteno samo 300 osoba, ali je pred njom postavljen maksiekran na kojemu je mnoštvo građana pratilo obred po prohladnom ali sunčanom danu bez oblačka.
David Maria Sassoli je politički bio odvjetak firentinskoga socijalnog katolištva, čiji su korifeji bili antifašisti i zastupnici Ustavotvorne skupštine profesori Giuseppe Dossetti (partizan, suosnivač Kršćanske demokracije, od 1959 svećenik, perit Drugoga vatikanskog koncila) i Giorgio La Pira (ilegalac, pa gradonačelnik Firenze, Allendeov savjetnik, uskoro blaženik). Roditelji su ga imenovali po pjesniku Davidu Mariji Turoldu, fratru iz reda servita osnovanih baš u Firenzi u XIII stoljeću, koga su zvali "nemirnom savješću Katoličke crkve" u drugoj polovici XX stoljeća. Sassoli je svoj ljevičarski katolički aktivizam provodio u Rimu, kroz skaute, pa u Zajednici Sv. Egidija. Tu je i korijen njegova iskrenog i uvjerenog evropeizma. Uostalom, Uniju su izmislili katolici: Altiero Spinelli i Ernesto Rossi su napisali manifest, Maurice Schuman je ideju pretočio u akciju, Konrad Adenauer i Alcide Degasperi su je podržali; na zastavi je Marijin vijenac od 12 zvijezda. Sassoli se ustrajno zauzimao za "dovršenu evropsku demokraciju", s Evropskim parlamentom kao zakonodavcem. U posljednjoj božićnoj čestitci ponovo se zauzeo da ne zatvaramo oči pred potrebitima, da ne podižemo zidove na granicama, da budemo braća.
Čuli smo, među inim, da je molio Boga ne da ga ozdravi, jer to spada na druge, nego da mu dâ hrabrosti.
Crkva svete Marije anđeoske i mučeničke (Santa Maria degli Angeli e dei Martiri), koju je Michelangelo uredio u dijelu Dioklecijanovih termi, služi kao državna crkva Italije otkako su u njoj 1896 vjenčani talijanski prestolonasljednik Vittorio Emanuele di Savoia i crnogorska kneginjica Jelena Petrović-Njegoš, budući talijanski kraljevski par (1900-1946). U crkvi su, među inima, sahranjeni papa Pio IV, slikari Salvator Rosa i Carlo Maratta, zatim zapovjednici u trenu pobjede u Velikom ratu maršal Armando Diaz, veleadmiral Paolo Thaon di Revel, te tadašnji predsjednik vlade Vittorio Emanuele Orlando. Crkva služi i dalje za dinastička vjenčanja i državne sprovode ako se provode katoličkim obredom (u Italiji se sprovodom smatra misa zadušnica u crkvi, s lijesom u kojemu je pokojnik, na katafalku, ili na tlu, more nobile, kako je položen Sassoli).