Makedonija bi konačno, na pragu punoljetnosti, mogla očekivati početak pregovora o pristupanju Europskoj uniji. To je u Skoplju javno obećao predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.
No Makedonci, kojima bi druga himna mogla biti parafrazirana pjesma Zabranjenog pušenja "Bruxellesu, najmiliji grade, u tebi me mnogi rade", ipak pušu i na hladno nakon što su ovaj trenutak čekali gotovo 18 godina. Status kandidata Makedonija, tada još službeno Bivša jugoslavenska republika Makedonija, dobila je kada i Hrvatska 2005. godine. Hrvatska je, evo, nakon najduljih pregovora, već gotovo deset godina članica, a Makedonija se nije pomakla s mjesta. Nakon što ju je prvo blokirala Grčka zbog imena države, koje su nakon dugo natezanja promijenili u Sjeverna Makedonija kada su prije dvije godine trebali početi pregovori o članstvu, iskočila je druga susjedna država - Bugarska, koja je stavila veto. I tako se Sjeverna Makedonija ponovno našla u začaranom krugu, a troma bruxelleska birokracija, koja stalno govori o proširenju, nije se pretrgla da Makedoniji otvori put ka članstvu.
"Zajedno smo na rubu mogućeg proboja u procesu pristupanja vaše zemlje u EU", rekao je Michel pred makedonskim premijerom Dimitrom Kovačevskim. Jesu li to ključne riječi ili ipak sve opet može stati? Naime, Bugarska je stavila veto jer se spore oko jezika i, kako kažu, "zajedničke povijesti". Sada žele da u Ustav Makedonije uđu i Bugari kojih u toj dvomilijunskoj zemlji, prema posljednjem popisu, ima oko tri tisuće. Francuski predsjednik Emmanuel Macron ponudio je Skoplju "kompromisni model", koji bi uglavnom sadržavao te bugarske uvjete, u zamjenu za otvaranje pregovora. Bugarska Skupština na odlasku je, dan nakon što je u Bruxellesu završio summit EU - Zapadni Balkan, povukla blokadu, ali uz uvjet da "Skoplje ispuni traženo". Prethodni dan tada već tehnički premijer Kiril Petkov nije Sjevernoj Makedoniji dao zeleno svjetlo za otpočinjanje pregovora. Sada se Sofija omekšala jer je i Kovačevski rekao da su "predloženi uvjeti prihvatljivi", ali ih ipak mora odobriti makedonsko Sobranje. Konačno, ako su ih već natjerali na toliko ustupaka, Bruxelles će valjda imati toliko obraza da s Makedonijom počne pregovore te da ih više ne uvjetuje previše.
Tijekom posjeta Charlesa Michela simpatizeri nacionalističke, antieuropske i proruske stranke VMRO-DPMNE (njezin dugogodišnji čelnik i premijer, podsjetimo, pobjegao je u Mađarsku nakon što je osuđen zbog korupcije i zloporabe položaja) održali su nasilne prosvjede u Skoplju protiv vlade i EU. Prosvjednici su bili protiv Macronova prijedloga za koji smatraju da je "legalizacija asimilacije makedonskog naroda". VMRO sada populistički igra na tu kartu kako bi izazvao novu krizu i prijevremene izbore. No, sada je na Bruxellesu da ispuni svoj dio posla te konačno odredi datum početka pregovora za Sjevernu Makedoniju koja je predugo u tom europskom limbu. Podsjetimo da je trebala biti primljena i u NATO zajedno s Hrvatskom i Albanijom 2009., ali je to uspjela tek 2020. godine kada je Grčka skinula svoj veto. Hoće li se muke po Makedoniji, pardon Sjevernoj Makedoniji, nastaviti, pokazat će vrijeme i bruxelleska "odlučnost".