NOVI UDARAC

Nakon Poljske, još jedna članica u ‘ratu‘ s EU: ‘Ovo je kriza od većeg značaja nego što je to Brexit ikada bio‘

Nacionalni ustavni sudovi koji odlučuju da pravo EU-a nema primat nad domaćim zakonima razlog je vrlo ozbiljne zabrinutosti za Europsku uniju

Bukurešt

 Ilian Return/Alamy/Profimedia

Utjecaju Europske unije nad njezinim državama-članicama zadan je novi udarac u petak navečer nakon što je Rumunjska postala još jedna država članica koja je presudila da ugovori EU za nju nisu "jači" od nacionalnih zakona.

U novom udaru na pravni poredak EU, rumunjski ustavni sud osporio je drugu presudu Europskog suda pravde (ECJ) prema kojoj suci u Rumunjskoj trebaju staviti zakon EU iznad domaćeg zakonodavstva.

- Nacionalni ustavni sudovi koji odlučuju da pravo EU nema primat nad domaćim zakonima razlog je vrlo ozbiljne zabrinutosti za Europsku uniju, kazao je profesor Gavin Barrett, stručnjak za EU pravo sa sveučilišta iz Dublina.

Bruxelles je sada prisiljen braniti se od brojnih sličnih izazova država-članica jer su i njemački i poljski ustavni sudovi ustvrdili da bi njihovi suci trebali staviti domaći zakon na prvo mjesto.

Naime, Europska komisija još uvijek je u zavadi s Varšavom oko primjene EU legislative, što je izazvalo strahove od 'Polexita', odnosno iščlanjenja Poljske iz EU, dok su pritužbe protiv Berlina odbačene nakon što je njemačka vlada u Bruxelles poslala uvjeravanja da ona, za razliku od vlastitog ustavnog suda, u potpunosti podržava koncept primata EU prava.

Vlasti u Varšavi odbacile su tvrdnje da pokušavaju orkestrirati odlazak Poljske iz Europske unije, ali upozoravaju da bi ona mogla biti prisiljena napustiti zajednicu ako Bruxelles nastavi gaziti suverenitet zemlje.

Nacionalisti iz stranke Prava i pravde, koji su na vlasti u Poljskoj, u više su navrata osporavali pravila EU i odbijali platiti kazne koje su im nametane od dolaska na vlast.

Slična rasprava vodila se i o budućem statusu Rumunjske, doduše zasad bez ikakavih konkretnih poteza, no prošlogodišnje istraživanje pokazalo je da gotovo 70 posto rumunjskih građana vjeruje da je izlazak iz EU cijena koju vrijedi platiti za obranu nacionalnih interesa.

Inače, sve države članice pristaju na odredbu ugovora koja nalaže da pravo EU ima primat nad nacionalnim pravom, a konačni arbitar prava EU jest Europski sud pravde u Luksemburgu, prema ugovorima o članstvu.

- Veliki dio moći Europske unije proizlazi iz prava EU koje djeluje ujednačeno i učinkovito na cijelom teritoriju svih 27 država članica. Uklonite to i svaka država članica pretvara se u zasebnu pravnu zonu u kojoj pravila o, recimo, jedinstvenom tržištu, i suradnja u kaznenom pravosuđu se razlikuju od mjesta do mjesta, rekao je profesor Barrett za Telegraph.

- Drugim riječima, na kraju nemate jedinstven pravni sustav, jedinstveno tržište i imate zapravo osakaćenu Europsku uniju. Na svoj način ovaj razvoj događaja jest kriza od većeg značaja nego što je to Brexit ikada bio. Europska unija jest preživjela Brexit, ali ako postane rašireno gledište da prevlast više ne vlada na nacionalnim sudovima, onda EU neće preživjeti - barem ne u svom sadašnjem obliku, kaže Barett.

Didier Reynders, povjerenik EU za pravosuđe, mogao bi pokrenuti sudski postupak protiv Rumunjske, s obzirom na 'stvarni, trajni i uporni stav njezina najvišeg suda da ide protiv zakona EU ili obvezujućeg karaktera odluka ECJ-a'.

U intervjuu za Financial Times rekao je kako nije dobio dovoljne garancije od Bukurešta da su spremni poštivati ​​činjenicu da zakoni Unije moraju zamijeniti domaće zakonodavstvo.

- Primili smo reakciju rumunjske vlade koja kaže: 'Ne, želimo imati puno poštivanje prvenstva... ali u okviru rumunjskog ustava.' Dakle, to nije baš odgovor koji smo dobili od njemačke vlade, koji nisu postavljali nikakve uvjete, rekao je.

Prema rumunjskom ustavu priznaje se supremacija prava EU, ali kada je u sukobu s domaćim zakonodavstvom, sucima je dopušteno odlučiti da su nacionalna pravila superiorna.

To je pak izazvalo sumnju u predanost Bukurešta europskom projektu i neovisnosti njegova pravosuđa.

ECJ zahtijeva da Rumunjska ukine tužiteljsku jedinicu za suce, za koju je sud sa sjedištem u Luksemburgu rekao da bi se 'moglo smatrati da nastoji uspostaviti instrument pritiska i zastrašivanja u odnosu na suce'.

Rumunjska bi tako mogla slijediti Poljsku i dobiti višemilijunske kazne ako odbije poštivati ​​presude ECJ-a.

No, za razliku od Varšave, Bukurešt već prima uplate iz EU fonda za oporavak od koronavirusa u ukupnom iznosu od 800 milijardi eura.

S druge strane, Bruxelles je spreman zadržati više od 100 milijuna eura od Varšave kako bi pokrio neplaćene kazne od strane najvišeg suda EU.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. svibanj 2022 16:41