Tisuće kompanija u ‘niskom je startu‘ za dobivanje poslova na obnovi Ukrajine kao da se radi o utrci za zlatom, iako je još ne znamo kako i kada će završiti rat. Svima je jasno da će se graditi stotine, pa i tisuće, novih škola, bolnica, stambenih zgrada, cesta, željezničkih tračnica, tvornica… A obnova kompletne energetske infrastrukture bit će doslovno epski posao, nakon što je ukrajinska energetska infrastruktura postala glavna meta Putinovog režima. Na neki način može se reći da se aktivira ‘Marshallov plan“ za Ukrajinu za koji se procjenjuje da bi mogao biti težak od najmanje 138 do enormnih 750 milijardi dolara raznovrsnih poslova. Marshallov plan bio je, podsjetimo, američki program pomoći Zapadnoj Europi nakon Drugog svjetskog rata. Činjenica je kako ukrajinska trgovinska komora već proglašava da je Ukrajina ‘najveće gradilište na svijetu‘, a mi prenosimo neke od naglasaka članka objavljenog u New York Timesu o pripremi ukrajinske investicijske ‘Oluje‘ puno prije završetka ratnih operacija.
Iako je još nejasno kako će se točno financirati obnova Ukrajine (ispituje se npr. legalnost korištenja zamrznute ruske imovine u inozemstvu) niz kompanija već se pozicionira za dobivanje poslova na vrlo raznolike načine. Samo se na jedan izložbeni sajam u Varšavi pod nazivom ‘Obnovimo Ukrajinu‘ prijavilo više od 300 kompanija iz 22 zemlje. Tijekom skupa u Davosu Ukrajinska kuća bila je najposjećenije mjesto; razgovaralo se o potencijalnim investicijama. Bez obzira na to što još nisu poznati detalji financiranja obnove, jasno je da će s različitih destinacija stizati vrlo obilata pomoć, pa skupovi na kojima se govori o ukrajinskim prioritetima u obnovi imaju izrazitu poslovnu težinu. Više od 700 francuskih kompanija tako je pohrlilo na konferenciju koju je na temu ukrajinske obnove upriličio predsjednik Macron. Finska je, pak, sponzorirala webinar s ukrajinskim dužnosnicima na kojem su finske kompanije prezentirale svoje tehnologije i postojeća rješenja; montažne kuće, transformatore, pročistače voda….
Ključnu pitanje koje se trenutačno raspravlja na razini više zapadnih administracija i njihovih poslovnih zajednica zainteresiranih za poslove u Ukrajini jest tko će kontrolirati novac u procesu obnove, odnosno tko će, po kojoj osnovi i kako plaćati? Njemačka je, primjerice, najavila stvaranje garancijskog fonda za investicije u Ukrajini. O istom razmišlja i Francuska za poslove veće od 100 milijuna eura. Ukrajinske vlasti najavljuju da će prvi investitori u obnovi dobiti specijalni tretman, ali je nejasno što to znači.
Ono što je sigurno, među prvim investitorima u Ukrajini sigurno će biti one kompanije koje su prije rata tamo već razvile biznise, koji se sada u značajnom broju slučajeva bore za čisto poslovno preživljavanje.
Za ulaganje u obnovu Ukrajine zainteresirana je i ‘flota‘ ogromnih zapadnih investicijskih fondova. Black Rock, recimo, planira pokrenuti novi private equity fond s 500 milijuna eura početne investicije, a planom prikupljanja 25 milijardi od više država i privatnih investitora. Vjeruju u velike poslove u energetici, čistoj energiji, rudarstvu…
Jasno, ključna pretpostavka obnove, jest prestanak ratnih sukoba i sigurnost, na što je Zelenskog već upozorio glavni izvršni direktor Fortescue Metals Group.