SLOM

Krim je osakaćen, o ljetnoj sezoni više nitko ne priča, hoteli mame turiste - benzinom!

Noćni udari izazvali su požare i nestanke struje, a nedostatak goriva preplašio je i najupornije putnike.

Redovi za gorivo na Krimu

 X/
Noćni udari izazvali su požare i nestanke struje, a nedostatak goriva preplašio je i najupornije putnike.

Ukrajinci nastavljaju dronovima napadati Krim. Iako ne mogu osloboditi taj poluotok koji su Rusi okupirali još 2014., a Vladimir Putin i službeno ga pripojio Ruskoj Federaciji, ukrajinske snage u posljednjih mjesec dana uspijevaju paralizirati tamošnji život.

U noći 12. lipnja Krim je iznova napadnut jurišnim dronovima, što je rezultiralo požarima u termoelektranama i kemijskim postrojenjima. U Simferopolju je izbio požar u blizini lokalne termoelektrane nakon masovnog napada bespilotnim letjelicama, a u gradu su zabilježeni nestanci struje.

Posljedice ukrajinskih napada dovele su do toga da je Krim ispao iz deset najpopularnijih turističkih destinacija u Rusiji, objavio je moskovski dnevnik Kommersant.

Svi izbjegavaju Krim

Ni pokušaj hotela da namame turiste obećanjima o gorivu nisu popravili situaciju.

"Turisti se boje problema s benzinom i cestom. Jedan od hotela u Sakiju na Krimu čak je pokrenuo neobičnu promociju: prilikom rezervacije za dva dana gosti su dobivali deset litara benzina, a za tri ili više dana 20 litara. Međutim, nakon četiri dana promocija je morala biti prekinuta jer je ponestalo benzina, izvijestila je Novaja Gazeta.

Tabak: ‘Rusi u svojim napadima sada više ni ne vide Ukrajince‘

Prema turističkom portalu Travelline, na Krimu je otkazano 79 posto rezervacija, a u Sevastopolju 71 posto. Općenito, na svake dvije nove rezervacije sada dolazi deset otkazivanja starih. U 2025. godini 76 posto posjetitelja Krima stiglo je vlastitim automobilima ili autobusima, a preostalih 24 posto vlakom. Udaljenost od posljednje benzinske postaje prije Krimskog mosta do popularnih ljetovališta Feodosije i Jalte iznosi 250 do 300 kilometara pa bez mogućnosti točenja goriva na poluotoku putovanje postaje vrlo rizično.

Napadi na kamione

U drugoj polovici svibnja Oružane snage Ukrajine naglo su pojačale napade dronovima na kamione na autocesti R-280 Novorosija, koja povezuje Rostovsku oblast s anektiranim Krimom. Udari su prvenstveno bili usmjereni na cisterne za gorivo, i civilne i vojne, kao i druge kamione. Njihov prolazak preko Krimskog mosta ograničen je od eksplozije u listopadu 2022., što rutu iz Rusije do poluotoka kroz Zaporišku i Hersonsku oblast preko novosagrađene ceste čini praktički jedinom opcijom.

Već potkraj svibnja je prodaja benzina ograničena na 20 litara dnevno. Mnoge benzinske postaje su ostale bez goriva, a tamo gdje se može kupiti, stvaraju se dugi redovi automobila.

Ruse uništavaju ‘nilski konji‘ i ‘stršljenovi‘, logistika je u kaosu, pogledajte samo brojke

Istodobno se na Putina vrše diplomatski pritisci, iako još bez rezultata. Trojica veleposlanika u Rusiji - Nicolas de Rivière iz Francuske, Alexander Graf Lambsdorff iz Njemačke i Nigel Casey iz Velike Britanije - na sastanku u ruskom Ministarstvu vanjskih poslova pozvali su na izravne razgovore između Moskve i Kijeva. Nekoliko zapadnoeuropskih zemalja, uključujući Francusku, predložilo je ponovno pokretanje dijaloga s Moskvom kako bi se okončao rat. Pregovori o njegovu okončanju, koje je predvodio SAD, nisu doveli ni do čega i gurnuti su na marginu zbog rata u Iranu, ali Rusija je u prošlosti radije razgovarala s administracijom Donalda Trumpa, a Kremlj nije želio da se europske zemlje uključe, piše The Guardian.

U zajedničkoj izjavi nakon sastanka u Moskvi trojica veleposlanika poručila su da su Rusima prenijeli ključne stavove svojih vlada, uključujući "podršku želji predsjednika Zelenskog za održavanje izravnih razgovora između Rusije i Ukrajine".

S druge strane, Kremlj je objavio da je trojka obaviještena o "destruktivnoj" politici svojih zemalja prema Ukrajini, uz dodatnu optužbu da europske države žele "nastaviti rat protiv Rusije".

Što Ukrajinci misle o Americi

U eri Joea Bidena SAD su u Ukrajini doživljavane kao glavni zaštitnik, ali to se promijenilo nakon dolaska na vlast Donalda Trumpa.

Najnovije istraživanje Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) pokazuje da 56% Ukrajinaca smatra da su Sjedinjene Države umorne od rata i da vrše pritisak na Ukrajinu da napravi ustupke Rusiji.

Nasuprot tome, 30% anketiranih Ukrajinaca i dalje vjeruje kako Amerika ostaje pouzdan saveznik. Međutim, što se tiče Europe, većina Ukrajinaca - 64% - i dalje vjeruje da europske zemlje ozbiljno pomažu Kijevu i nastoje okončati rat pod poštenim uvjetima.

Iz KIIS-a napominju da ipak postoji distinkcija - građani Ukrajine su razočarani politikom Trumpove administracije, ali dvije trećine Ukrajinaca Ameriku i dalje doživljava kao saveznika.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. lipanj 2026 21:55