Na društvenim mrežama Dubai je godinama izgledao kao mjesto gdje ratovi i krize ne postoje - grad luksuza, niskih poreza i beskrajnih poslovnih prilika.
Instagram i Tik Tok pretvorili su ga u simbol glamuroznog života: jahte, neboderi, luksuzni hoteli i poslovne prilike bez poreza. Influenceri, investitori i digitalni nomadi promovirali su ga kao moderni raj u kojemu se može živjeti glamurozno i sigurno, daleko od geopolitičkih trvenja koja opterećuju ostatak svijeta.
No kada su krajem veljače i početkom ožujka 2026. iznad njegovih nebodera počeli eksplodirati projektili, digitalna slika savršenog grada sudarila se s brutalnom stvarnošću Bliskog istoka. Rakete i dronovi lansirani iz Irana podsjetili su da ni najbogatija metropola Zaljeva nije izvan dosega regionalnog sukoba.
Prema podacima emiratskog ministarstva obrane, Iran je prema UAE-u ispalio ukupno 189 balističkih projektila i 941 dron, od kojih je velika većina presretnuta, no 71 dron ipak je pao na tlo države.
Krhotine su oštetile objekte u Dubaiju uključujući područja na Otocima palmi i hotela Burj Al Arab, a izbio je i požar u industrijskom kompleksu Ruvais u Abu Dabiju, dom najveće naftne rafinerije u zemlji.
To je prisililo nacionalnu naftnu kompaniju da privremeno zatvori postrojenje kapaciteta 922.000 barela na dan. Napadi su uzrokovali tri smrtna slučaja i 94 ozljede, među ljudima 18 različitih nacionalnosti, uglavnom stranih radnika.
Emirati primaran cilj
UAE je, prema analizama, bio Iranski primarni cilj u Zaljevu, što je donekle paradoksalno s obzirom na to da je bilateralna trgovina dviju država dosegla 28 milijardi dolara u 2024. godini, čineći UAE Iranskim drugim najvećim trgovinskim partnerom nakon Kine, dok u UAE živi oko pola milijuna iranskih državljana.
Iran je kao opravdanje za napade citirao višedesetljetni strateški savez Abu Dabija s Washingtonom - UAE je prošle godine proglašen "ključnim obrambenim partnerom" SAD-a - kao i Abrahamske sporazume iz 2020. kojima su UAE i Izrael normalizirali odnose. Za Teheran, koji Izrael smatra glavnim regionalnim protivnikom, takvo zbližavanje predstavlja dovoljan razlog da UAE tretira kao dio suprotstavljenog geopolitičkog bloka.
Iranci: Znate li gdje su se preselili američki vojnici? Zato gađamo te gradove!
Napadi na UAE nisu izoliran incident nego dio šireg sukoba koji se u roku od svega tjedan dana proširio na cijeli Zaljev. Iranski napadi pogodili su i međunarodne zračne luke u Dubaiju, Abu Dabiju i Kuvajtu, prisiljavajući aviokompanije da obustave letove diljem Bliskog istoka, dok su karte letova prikazivale gotovo potpuno prazni zračni prostor iznad Irana, Iraka, Kuvajta, Izraela i Bahreina.
Ali Bakir, obrambeni analitičar i profesor na Sveučilištu u Katru, opisao je strateški problem: "Sukob je pokazao strukturalne ranjivosti. Unatoč desetljećima teških obrambenih ulaganja, zaljevske države ostaju visoko izložene raketnom i dronskom ratovanju. Sustavi protuzračne obrane mogu presretati, ali ne u velikom omjeru niti po niskim troškovima. Takozvani napadi zasićenjem, tj. ogromnim brojem letjelica, ozbiljno zabrinjavaju."
Nezadovoljstvo Amerikancima
Zaljevskim državama sukob stvara iznimno složen politički problem. S jedne strane, sigurnosno ovise o američkoj vojnoj zaštiti, a s druge su godinama ulagale napore u upravljanje odnosima s Iranom kako bi zaštitile svoju energetsku infrastrukturu i gospodarski model.
Ryan Bohl, viši analitičar za Bliski istok pri RANE Networku, upozorio je da bi "ako se iranski napadi nastave, moglo očekivati da će zaljevske arapske države eventualno sudjelovati u protunapadima".
Napetosti postoje i unutar samog saveza s Washingtonom. Diplomatski izvori tvrde da neke zaljevske države smatraju kako ih SAD nije dovoljno upozorio na moguće posljedice napada na Iran.
Mina Al-Oraibi, urednica emiratskog lista The National, opisala je brzu promjenu raspoloženja u javnosti: "Jutro kada je rat počeo, razgovarali ste s ljudima koji su bili stvarno uzrujani zbog toga što su Izrael i SAD krenuli vojnom opcijom... ali vrlo brzo, kada je Iran počeo udarati UAE i druge države, bijes i osjećaj nepravde okrenuli su se prema Americi."
Uz sigurnosnu dimenziju, sukob ima i teške gospodarske posljedice za državu čiji je cijeli ekonomski model utemeljen na percepciji stabilnosti i sigurnosti.
Zabrinutost je najviše istaknuo Halif Al Habtura, jedan od najbogatijih poslovnih ljudi u Dubaiju i osnivača konglomerata koji je jedan od arhitekata modernog Dubaija. U otvorenom pismu upućenom Trumpu na platformi X 5. ožujka 2026., Al Habtur je postavio izravno pitanje: "Tko ti je dao ovlast da uvučeš našu regiju u rat s Iranom? Tko ti je dao dozvolu da našu regiju pretvoriš u bojišnicu?"
"Naše ekonomije, naša sigurnost i stabilnost naših naroda nisu arene za obračune velikih sila. Mi smo zagovornici stabilnosti i mira, i nismo odabrali biti dio ove konfrontacije. Pa ipak, plaćamo cijenu eskalacije koju nismo stvorili", naglasio je.
Pismo je privuklo gotovo tri milijuna pregleda i pokrenulo rijetku javnu raspravu o granicama emiratske lojalnosti prema Washingtonu.
Stranci u Dubaiju snimali napade iranskih dronova, uhićeni su
Influenceri i dalje snimaju
Dok se političari bave strategijom, diplomacijom i vojnim odgovorima, društvene mreže nude potpuno drugačiju perspektivu. Influenceri koji su godinama promovirali Dubai kao savršenu destinaciju sada objavljuju snimke presretanja raketa iznad nebodera ili pokušavaju uvjeriti pratitelje da život u gradu i dalje funkcionira normalno.
Za mnoge od njih situacija je bila neugodno otrežnjenje. Grad koji je na Instagramu izgledao kao izolirani otok luksuza odjednom se našao u središtu jedne od najopasnijih regionalnih kriza od Zaljevskog rata naovamo.
Kontrast između digitalnog glamura i geopolitičke stvarnosti nikada nije bio oštriji. Godinama je Dubai bio predstavljan kao sigurna oaza za kapital i luksuz, mjesto gdje globalne elite mogu živjeti izvan političkih turbulencija.
Projektili koji su udarili u Burj Al Arab i zapalili luke pokazali su nešto drugo: u svijetu sukobljenih velikih sila i dubokih regionalnih rivalstava, čak ni najblještaviji gradovi ne mogu pobjeći geopolitici.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....