Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici predvođeni Rusijom skicirali su sporazum kojim bi se njihova proizvodnja smanjila za 10 posto. No, problem je nastao kad se Meksiko odbio pridružiti dogovoru.
Na videokonferenciji koja se otegnula u sitne jutarnje sate u petak, OPEC+ skicirao je dogovor prema kojem bi zemlje sudionice inicijative smanjile proizvodnju za 10 milijuna barela dnevno.
Proizvodnja bi se trebala smanjiti za 10 milijuna u svibnju i lipnju, te za osam milijuna barela od srpnja do kraja godine. Od siječnja 2021. do travnja 2022. godine smanjivala bi se za šest milijuna barela dnevno, prema priopćenju OPEC+.
Traže da se inicijativi pridruže i druge zemlje i smanje proizvodnju za dodatnih ukupno pet milijuna barela dnevno.
SAD je trenutno vodeći proizvođač nafte u svijetu i proizvodi više od 12 milijuna barela dnevno, ali se našao u ozbiljnom problemu budući da su cijene nafte pale čak i ispod 30 dolara po barelu.
To dovodi u pitanje opstanak njihove proizvodne nafte iz škriljevca koja, zbog tehnološke zahtjevnosti, traži za održivost 50 dolara po barelu.
"Nadam se da će (Meksiko) uvidjeti da će sporazum biti od koristi ne samo Meksiku već cijelom svijetu. Sporazum u cjelini ovisi o pristanku Meksika", kazao je Reutersu telefonom saudijski princ Abdulaziz bin Salman.
Upitan što je sa sudjelovanjem drugih zemalja, poput SAD-a, Kanade i Brazila, princ Abdulaziz je odgovorio: "One će to raditi kako budu smatrale shodnim, koristit će svoj pristup, nije na nama da drugima diktiramo što će raditi ovisno o njihovim konkretnim okolnostima".
No, u petak se održava video konferencija ministara energetike skupine G20 na kojoj se očekuje potvrđivanje postojećeg dogovora i moguće uključivanje drugih zemalja pa se konačni odgovor očekuje možda tek u subotu.
Prije sastanka OPEC+ američki predsjednik Donald Trump je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i saudijskim kraljem Salmanom.
"I SAD će smanjiti proizvodnju, moramo spriječiti daljni pad cijena jer će u protivnome naša naftna industrija propasti", izjavio je Trump.
Što je više nego razumljivo: ako cijene ostanu niske neće biti proizvodnje iz škriljevca koja je SAD učinila energetski samodostatnim.
Smanjena potrožnja
Čelnik Međunarodne agencije za energetiku (IEA) Fatih Birol kazao je da bi zemlje-uvoznici mogli paralelno poduprijeti potražnju povećanjem strateških zaliha.
"Mogli bismo u petak saznati da su zemlje odlučile kupovati naftu kako bi podebljale strateške rezerve i poduprle potražnju", izjavio je Birol za saudijsku Al-Arabyju.
"Jako je važno što će se dogoditi u petak na summitu G20. Riječ je o problemu koji ne muči samo neke proizvođače nafte već cijelo svjetsko gospodarstvo", istaknuo je čelnik IEA-e.
Zbog mjera suzbijanja pandemije Covida-19 globalna potražnja za energentima smanjila se čak 30 posto, odnosno za 30 milijuna barela dnevno. Avioni su prizemljeni širom svijeta, vozila se znatno manje koriste a gospodarska aktivnost je u velikoj mjeri zamrla.
Brojke pokazuju da, s obzirom na pad potražnje, predviđeno smanjenje za 15 milijuna barela ostavlja značaj višak nafte na tržištu, primjećuje Reuters.
Što je izazvalo negativnu reakciju tržišta na dogovor OPEC+ pa nije došlo do rasta cijena nafte. Možda u ponedjeljak.