Ruski predsjednik Vladimir Putin prošlog je tjedna pozvao neke od najbogatijih i najmoćnijih oligarha u zemlji u Moskvu, kako bi ih potaknuo da domoljublje stave ispred profita, budući da zapadne sankcije bez presedana ugrožavaju bogatstvo i financijske mreže koje su godinama Kremlju otvarale stražnja vrata prema Zapadu. "Odgovoran poduzetnik je pravi građanin Rusije, svoje zemlje, građanin koji razumije i djeluje u njezinom interesu", rekao je Putin na sastanku Ruske unije industrijalaca i poduzetnika (RSPP). "On ne skriva imovinu u offshore tvrtkama, već registrira tvrtke ovdje, u našoj zemlji, te nije ovisan o stranim vlastima", dodao je.
Rusko se gospodarstvo na kratke staze pokazalo otpornijim nego što su se zapadni dužnosnici nadali, smanjivši se za samo 2,1 posto u 2022. godini unatoč valu mjera kojima se pokušava izolirati Moskvu. Ipak, sada naglo rastući proračunski deficit - djelomično zbog pada profita od izvoza fosilnih goriva - povećava opasnost od dugoročnih gospodarskih problema za Rusiju.
No, ruska kleptokracija, kako piše Newsweek, ima jasna pravila. Oligarsi mogu steći bogatstvo i uživati u njemu uz blagoslov - i uz odavanje značajne počasti - Putina i njegovog kruga u Kremlju. U zamjenu za to, najbogatiji ljudi u Rusiji moraju se držati podalje od politike i klanjati se predsjedniku kada god je to potrebno. "Oni ovise o (Putinovoj) dobroj volji", rekao je za Newsweek Oleg Ignatov, viši analitičar za Rusiju think tanka Crisis Group. "Mnogi na Zapadu misle da bi oni mogli utjecati na njega. No, ja mislim da to nije istina. Oni ne mogu utjecati na njega. On je taj koji može utjecati na njih", navodi Ignatov.
Putin je dobio ovacije nakon obraćanja na sastanku RSPP-a, no smatra se da su zapravo mnogi u ruskoj poslovnoj zajednici uznemireni invazijom punog opsega na Ukrajinu te sankcijama koje su uslijedile. Oligarsi, koji su godinama uživali u slobodi i golemim ekonomskim mogućnostima Zapada, osjetili su kako su njihovi potezi i bogatstvo pod sve većim nadzorom. Za većinu njih rat je loš za posao, ali bilo kakvo djelovanje kontra Kremlja moglo bi se pokazati nečime još gorim.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je za Newsweek kako ne postoje razlike u razmišljanjima između Putina i oligarha. "U predsjedničkom izvršnom uredu, u poslovnim krugovima, mogu se voditi rasprave o specijalnoj vojnoj operaciji i nizu sigurnosnih aspekata", navodi Peskov u izjavi. “Ipak, to ni na koji način ne utječe na onu apsolutno prevladavajuću konsolidaciju i države i društva oko odluke predsjednika o provođenju specijalne vojne operacije", dodao je.
No, Ignatov nudi drugačiji tip odnosa. "Mislim da većina tih ljudi ne voli ovaj rat", kaže on. "Oni su taoci njegovih pravila. Oni dobro razumiju da će, ako se ne pridržavaju tih pravila, izgubiti svoju imovinu... izgubili bi sve". "Izbor im je posve jasan", dodaje.
Svi Putinovi ljudi
Među onima koji su se prošli tjedan sastali s ruskim vođom bilo je 12 posebno moćnih osoba u Rusiji. Njih 11 već se nalazi na zapadnim popisima sankcija zbog bliskih odnosa s diktatorom i najvišim dužnosnicima u Kremlju. Jedini os njih koji još nije sankcioniran je vlasnik divovske rudarske tvrtke Mečel, Igor Zjuzin. Ovaj milijarder se u prošlosti znao zamjeriti Putinu, a tadašnji ga je predsjednik kritizirao 2008. zbog smanjenih izvoznih cijena ugljena i drugih sirovina. Forbes je tu krizu u odnosima opisao kao "strašan udarac" za Zjuzina.
Od ostalih 11, njih osam je prisustvovalo sastanku na vrhu s predsjednikom svega nekoliko sati nakon što je ruskim snagama naređeno da krenu u Ukrajinu 24. veljače prošle godine. Svi oni koji su prisustvovali tom sastanku potom su se našli na udaru zapadnih sankcija jer je audijencija kod Putina shvaćena kao izraz potpore "specijalnoj vojnoj operaciji".
Aleksej Mordašov, glavni dioničar i predsjednik Severstala - jedne od najvećih ruskih kompanija za proizvodnju čelika i rudarstvo - bio je među oligarsima koji su prisustvovali sastancima 2022. i ponovno ove godine. ‘Težak‘ gotovo 21 milijardu dolara, Mordašov je nekoć posjedovao udio u banci Rusija, koju zapadni dužnosnici smatraju osobnim ‘bankomatom‘ Putina i njegovih glavnih saveznika. Mordašov se također spominje u tzv. Panamskim dokumentima, gdje se navodi da je velikodušno donirao Putinove saveznike i osnovao desetke offshore lažnih tvrtki preko kojih je financirao Putinove omiljene projekte dok je jačao svoju kontrolu nad nizom industrija unutar Rusije. U ožujku je talijanska policija zaplijenila jednu od njegovih jahti - Lady M - koja je bila usidrena u sjevernoj talijanskoj luci Imperia.
"Ono što se događa u Ukrajini je tragedija za dva bratska naroda. Strašno je što Ukrajinci i Rusi umiru, ljudi prolaze teške trenutke i ekonomija je u kolapsu. Iskreno se nadam da se može naći način u vrlo bliskoj budućnosti kako bi riješili ovaj sukob i zaustavili krvoproliće", navodi Mordašov u izjavi poslanoj Newsweeku. "Nikad nisam bio blizak politici i uvijek sam se fokusirao na izgradnju ekonomske vrijednosti u tvrtkama za koje sam radio u Rusiji i inozemstvu, stvaranje radnih mjesta i potporu lokalnim zajednicama. Nemam apsolutno nikakve veze s pojavom trenutačnih geopolitičkih napetosti i ne razumijem zašto su mi uvedene sankcije", dodao je. "Vrlo dugo vremena bavim se razvojem gospodarske, kulturne i humanitarne suradnje s mnogim zapadnim zemljama i ne razumijem kako će ove sankcije protiv mene pridonijeti rješavanju užasnog sukoba u Ukrajini".
Leonid Mihelson, za kojeg se pretpostavlja da na računu ima više od 21 milijarde dolara, obogatio se ruskim fosilnim gorivima. Osnivač je i predsjednik uprave proizvođača prirodnog plina Novatek. Mihelson ima rusku i izraelsku putovnicu te je poslovni partner milijardera Genadija Timčenka, koji je dugo bio blizak Putinov čovjek od povjerenja. Bogatstvo Dmitrija Mazepina, rusko-bjeloruskog oligarha procjenjuje se na više od 2 milijarde dolara. On je vlasnik tvrtke mineralnih gnojiva Uralkem. Rođen je u Minsku, a služio je u sovjetskoj vojsci u Afganistanu kao prevoditelj. Optuživan je za korištenje prisilnih metoda kako bi postigao da mu njegove ‘mete‘ prodaju svoju imovinu.
Još jedan od Putinovih 12 je Vladimir Potanjin, koji je počeo gomilati bogatstvo u doba bezakonja, nakon raspada Sovjetskog Saveza, zaradivši bogatstvo na kontroverznom konceptu zajmova za dionice, koji je iznjedrio oligarhe moderne Rusije. Sada ‘težak‘ gotovo 24 milijarde dolara, Potanin se nalazi pod američkim sankcijama od 2018. godine zbog bliskog odnosa s Putinom i povezanosti s miješanjem u američke izbore. U ožujku 2022. on je pozvao Putina da ne plijeni imovinu stranih kompanija koje su odlazile iz Rusije, upozorivši da bi zemlju to "vratilo sto godina unatrag".
Andrej Bokarev, čije se bogatstvo procjenjuje na gotovo 3 milijarde dolara, vodi Transmašholding, najvećeg ruskog proizvođača željezničkih vozila za klasične i podzemne željeznice. Ruski neovisni istraživački medij The Insider tvrdio je da je Bokarev povezan s organiziranom kriminalnom skupinom Izmajlovo i da je koristio privatizaciju ruske prigradske željezničke tvrtke (Central Suburban Passenger Company) za bogaćenje podružnica. Dmitrij Pumpjanski ima imovinu vrijednu oko 2 milijarde dolara i bio je vlasnik OAO TMK, tvrtke koja je proizvodila čelične cijevi za potrebe ruske industrije nafte i plina. SAD su ga prvi put sankcionirale 2017. godine, a druge zemlje učinile su isto nakon ruske invazije na Ukrajinu prošle godine. Njegova superjahta Axioma, vrijedna 80 milijuna dolara, zaplijenjena je u Gibraltaru u ožujku i prodana na aukciji u rujnu.
Andrej Meljničenko, rođen u Bjelorusiji, inače poslovni partner tvrtke Pumpjanski, magnat je koji se bavi proizvodnjom gnojiva i ugljena i ‘težak‘ je oko 25 milijardi dolara. Meljničenko je rekao za švicarski list Weltwoche kako je doznao da je pod sankcijama dok je gledao televiziju na svoj 50. rođendan te da je sastanak s Putinom 24. veljače bio "normalan sastanak", a to što ga se smatra Putinovom saveznikom smatra, kako je rekao, apsurdnim.
Sudjelovali i šefovi državnih tvrtki
Ostala tri oligarha koja su sudjelovala na prošlotjednom sastanku u Moskvi nisu prisustvovala okupljanju u veljači 2022. Među njima je i Oleg Deripaska, poznati biznismen čije se bogatstvo procjenjuje na oko 2,5 milijardi dolara. Ovaj pobjednik u postsovjetskim "aluminijskim ratovima" osnovao je tvrtku Rusal i bio je najbogatiji čovjek u Rusiji prije financijske krize 2008. godine. SAD ga je sankcionirao nakon što je Moskva okupirala Krim 2014. Deripaska je dugo uživao bliske odnose s ruskim predsjednikom, iako je javno govorio protiv rata u Ukrajini, ukazujući na to da bi za Kremlj bila "kolosalna pogreška" da uništi tu zemlju. U ožujku prošle godine također je izjavio da bi sankcije mogle značiti da "već iduće godine neće biti novca". U prosincu je The Financial Times izvijestio da je državna zapljena hotelskog kompleksa na Krimu vrijednog milijardu dolara, koji je u Deripaskinom vlasništvu, bila motivirana upravo njegovim kritiziranjem rata.
German Han, inače ukrajinsko-ruskog podrijetla, također je sudjelovao na sastanku prošlog tjedna. Nakon što je izašao iz biznisa veleprodajne u postsovjetskom razdoblju, bio je suosnivač Alfa Grupe s prijateljem s fakulteta Mihailom Fridmanom. Alfa grupa postala je najveća ruska privatna investicijska grupa. Suosnivači Alfa grupe - Han, Fridman, Petr Aven i Aleksej Kuzmičev - sada su pod sankcijama. Aven i Fridman su među oligarsima koji su uložili žalbe protiv zbog uvrštavanja na zapadne popise sankcija. Tu je još i Viktor Vekselberg, vlasnik i predsjednik Renova grupe. Težak je oko 6,7 milijardi dolara i dugo ga se smatralo bliskim Kremlju te je sankcioniran 2018. zbog razloga povezanih s ilegalnom aneksijom Krima. Vekselberg ima veze s megadonatorom američke Republikanske stranke, američko-britanskim milijarderom Lenom Blavatnikom, inače rođenom u Ukrajini.
U dvorani je prošli tjedan bilo i nekoliko moćnih šefova državnih tvrtki. Među njima su bili Igor Šuvalov, koji je bio prvi zamjenik premijera u drugom Putinovom kabinetu, a sada predsjeda Državnom razvojnom korporacijom VEB.RF, zatim Mihail Osejevski kao predsjednik PJSC Rostelecoma, najvećeg ruskog pružatelja digitalnih usluga i rješenja, te Andrej Kostin kao predsjednik Uprave VTB-a.