Ostvarenje ciljeva Pariškog sporazuma samo je po sebi velik izazov, a izlaskom SAD-a iz Sporazuma on bi bio još i veći. Hrvatska svojim teritorijalnim i demografskim značajkama ne utječe presudno na klimatske promjene i baš zbog toga je zainteresirana da se na globalnoj razini postigne i poštuje dogovor kojim će se spriječiti daljnji rast globalnog zatopljenja. Kao punopravna članica, po pitanju Pariškog sporazuma stojimo uz naše partnere iz Europske unije, izjavio je Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, u povodu najave mogućeg izlaska SAD-a iz Pariškog sporazuma.
Više nego članica UN-a
Pariški sporazum potpisalo je 195 zemalja (trenutačno su 193 zemlje članice Ujedinjenih naroda), a Hrvatska je 147. država koja ga je ratificirala. Instrument o ratifikaciji dostavljen je depozitaru u New Yorku 24. svibnja 2017. te će za Hrvatsku stupiti na snagu 23. lipnja ove godine.
Hrvatska se aktivno priprema za ispunjenje obveza koje proizlaze iz Pariškog sporazuma. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izradilo je Niskougljičnu strategiju RH do 2030. i u postupku je izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama RH do 2040. godine.
U sklopu Pariškog sporazuma Europska unija obvezala se smanjiti emisije stakleničkih plinova za 40 posto do 2030. u usporedbi s razinom emisija 1990. godine. Obvezu smanjenja emisija države članice provode zajednički putem sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (EU ETS).
Za EU ETS sustav uspostavljena je zajednička kvota te su u njega uključena i 52 postrojenja iz Hrvatske. Za emisije i sektore koji nisu obuhvaćeni EU ETS sustavom za države članice se određuje godišnja nacionalna kvota koja se ne smije prekoračiti. Ta se kvota uspostavlja temeljem solidarnosti. U tijeku je rasprava o prijedlogu Uredbe do 2030., a za Hrvatsku je utvrđen cilj smanjenja emisija za sedam posto u odnosu na razinu iz 2005. godine.
Dva stupnja Celzijeva
Glavni cilj Pariškog sporazuma je smanjenje emisija stakleničkih plinova i ograničenja rasta globalne temperature na manje od dva Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsku razinu.
Prema klimatskim modelima i scenarijima stručnjaci procjenjuju da će do 2100. godine temperature na području Hrvatske porasti od 2,4 do 4,9 Celzijevih stupnjeva. Prisutan je i opći trend izmjenjivanja ekstremnih suša i poplava koje pogubno djeluju na sve ljudske aktivnosti. Globalne promjene klime djeluju i na promjene temperature i saliniteta mora te uz promjenu cirkulacije mijenjaju strukturu i funkcioniranje ekosustava. Duga obalna linija čini Hrvatsku ranjivom na porast razine mora. Detektirana je osjetljivost na promjenu razine mora povijesnih jezgri gradova kao što su Nin, Zadar, Šibenik, Split, Stari Grad i Dubrovnik, a na porast razine mora je osjetljiva i dolina rijeke Neretve, priopćeno je iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
Povjerenik za klimatsku i energetsku politiku Miguel Arias Cañete izjavio je u četvrtak navečer: 'Danas je tužan dan za globalnu zajednicu. EU izražava duboko žaljenje zbog jednostrane odluke Trumpove administracije o povlačenju SAD-a iz Pariškog sporazuma'.
Klimatske promjene utječu na ekonomiju
Eurozastupnik Davor Škrlec:
'U svijetu u kojemu danas živimo nije moguće odvojiti borbu protiv klimatskih promjena od ekonomskih odnosa, a nacionalne vlade moraju rješavati ta dva pitanja ruku pod ruku. Trumpova odluka o povlačenju SAD-a iz Pariškog sporazuma pod izgovorom zaštite američkog gospodarstva je nazadna i nepovoljna ne samo za okoliš, nego i za razvoj gospodarstva. Trump ovom odlukom još jednom pokazuje kako ima uskogrudan pogled na američke interese, a ulogu predvodnica u borbi protiv klimatskih promjena prepušta Europskoj uniji i Kini. Nadolazeća UN-ova klimatska konferencija u Bonnu pravi je trenutak da pokažemo predanost svih država članica EU zajedničkom cilju, pri čemu ćeFrancuska i Njemačka imati ključnu ulogu i odgovornost'.