“Nasilnija, raznolikija i konkurentnija: to su glavne karakteristike trgovine kokainom u Europi”, objavio je u novom izvješću, izrađenom u suradnji s UNDOC-om (UN-ova agencija za borbu protiv droge i kriminaliteta), Europol.
Kako je priopćeno, izvješće ocrtava novu dinamiku tržišta kokaina koja predstavlja jasnu prijetnju europskoj i globalnoj sigurnosti. Julia Viedma, voditeljica odjela Operativno -analitičkog centra u Europolu, rekla je: “Gotovo 40% kriminalnih skupina aktivnih u Europi uključeno je u trgovinu drogom, a trgovina kokainom generira više milijardi eura dobiti koju ostvaruju kriminalne skupine.” Chloé Carpentier, šefica Odjela za istraživanje droga pri UNODC-u, istaknula je kako će se "trenutna dinamika diverzifikacije i širenja kanala opskrbe kokainom, kriminalnih aktera i modaliteta vjerojatno nastaviti, ako ne bude potrebnih akcija".
Fragmentacija kriminalnog okruženja u zemljama Latinske Amerike iz kojih dolazi kokain olakšala je djelovanje krijumčarima koji više ne moraju raditi s posrednicima nego izravno s proizvođačima, što ubrzava i pojeftinjuje proces. Primjerice, kolumbijski FAR, koji je kontrolirao veliki dio ozemlja na kojem se proizvodila koka, većinom se povukao iz procesa proizvodnje i prodaje kokaina nakon što je zaključen mirovni proces s vladom 2016. godine. Čime je otvoren prostor novim akterima. Što stvara novu tržišnu konkurenciju koja je dovela do povećanja opskrbe i, očekivano, više nasilja. Koje uključuje asasinacije, umorstva, bombaške napade, paleže, otmice, mučenja i zastrašivanja, sve u cilju osvajanja što većeg udjela na rastućem tržištu.
I to je točka na kojoj se uvijek pojavi Zapadni Balkan. Europol naglašava da su se kriminalne mreže s tog područja vrlo brzo pregrupirale i prihvatile nova pravila poslovanja te sačuvale istaknutu poziciju u opskrbi kontinenta kokainom. Izvješće navodi da su udio na tržištu povećale albanske, belgijske, britanske, nizozemske, francuske, irske, marokanske, srpske, španjolske i turske krijumčarske skupine. Sveeuropski projekt. A važnu ulogu i dalje igraju skupine poput talijanske mreže organiziranog kriminala ’Ndrangheta.
Promjena na tržištu dovela je i do premještanja točaka na kojima većina kokaina ulazi u Europu. Dok su sve donedavno to bile Španjolska i Portugal, dijelom zbog bliskih trgovinskih i inih veza s Latinskom Amerikom, sada je epicentar premješten na sjever. Najveće europske kontejnerske luke, belgijski Antwerpen, nizozemski Rotterdam i njemački Hamburg su se popeli na vrh neslavne ljestvice. Što se zaključuje, između ostalog, i prema količini zaplijenjene droge u prošloj godini. U Antwerpenu 33 tone, a u Rotterdamu 66 tona. Što je najveći porast uopće u Europi.
Takav otklon nije slučajan. Krijumčari pomno prate zbivanja u opskrbnim lancima te su zamijetili da u najvećim europskim lukama dolazi do zagušenja, efekta uskog grla zbog povećane potražnje nakon ekonomske recesije. U takvim okolnostima i razina nadzora krijumčarene robe, posebno kad je riječ o kontejnerima, neumitno opada.
Kanabis je i dalje najpopularnija droga u Zapadnoj i Srednjoj Europi, a kokain je na drugom mjestu s procijenjenih 4,4 milijuna korisnika prošle godine. Što, kao i u svim slučajevima korisnika droge, treba multiplicirati, prema nekim istraživanjima i s 10.