PORUKA SA SUMMITA

‘NATO će Ukrajini davati oružje, ali ipak imamo odgovornost spriječiti daljnju eskalaciju sukoba‘

Moskvi je poslana jasna poruka o jedinstvu Zapada i odlučnosti da se nastavi sa sankcijama i izolacijom Rusije

Šefovi država članica skupine G7 na početku NATO summita

 Doug Mills/AFP

Ukrajina može računati na nastavak i povećanje vojne pomoći, ali NATO ustraje u stavu da neće ući u izravni sukob s Rusijom. To je poruka s izvanrednog summita NATO-a, održanog jučer u Bruxellesu, na kojem je, zbog rata u Ukrajini i kako bi se izbjeglo fokusiranje na manje bitne stvari, sadašnjem glavnom tajniku Jensu Stoltenbergu za još godinu dana produljen mandat. Američki predsjednik Joe Biden ponovio je odlučnost SAD-a da putem NATO-a i članka 5. o kolektivnoj obrani jamči sigurnost svih država članica.

"Nastavit ćemo poduzimati sve potrebne korake kako bismo zaštitili i obranili sigurnost savezničkih populacija i svaki centimetar savezničkog teritorija. Naša predanost članku 5. je nepobitna", stoji u deklaraciji koju je potpisalo 30 čelnika članica NATO-a u Bruxellesu.

Emotivnim porukama se liderima NATO-a obratio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski koji je zatražio "samo jedan posto tenkova i aviona" od NATO-a.

Odgovarajući na pitanja o konkretnim zahtjevima ukrajinskog predsjednika, glavni tajnik NATO-a Stoltenberg je rekao:

- Pažljivo smo ga slušali i primili na znanje njegove poruke. NATO pomaže oružjem kojim se mogu rušiti avioni, uništavati tenkovi itd. Nećemo u detalje o oružju koje šaljemo jer zbog operativnih razloga to ne bi bilo korisno. Ali, mogu reći da saveznici pomažu kako bi Ukrajina mogla koristiti svoje pravo na samoobranu.

Milijarda dolara

Stoltenberg je nekoliko puta rekao da će pomoći Ukrajini, ali da NATO ima "odgovornost spriječiti eskalaciju i pretvaranje u otvoreni rat između NATO-a i Rusije".

Američki predsjednik Joe Biden u Bruxellesu je najavio da će SAD dati dodatnih milijardu dolara nove sigurnosne i vojne pomoći Ukrajini. U govoru na summitu NATO-a također je izrazio snažnu potporu ukrajinskom narodu u povodu mjesec dana od početka ruske invazije. Biden je također rekao da su politički čelnici razgovarali o planovima kako "pojačati kolektivnu obranu NATO-a", osobito na istočnom krilu. Sjedinjene Američke Države su na tlu Europe već stacionirale više od 100 tisuća vojnika.

Otvorena vrata

Glavni tajnik NATO-a je rusku agresiju nazvao "najvećom prijetnjom sigurnosti u ovoj generaciji". Stoltenberg je rekao da su lideri izrazili i snažnu privrženost politici otvorenih vrata.

- Proširenje NATO-a bio je demokratski uspjeh. Širio je sigurnost, stabilnost i mir u Europi. Sigurnost nije besplatna i lideri NATO-a složili su se povećati investicije u obrani. Pozdravljam to što su neki lideri već danas najavili veliko povećanje tih investicija - istaknuo je glavni tajnik NATO-a.

Lideri NATO-a uputili su i upozorenje Kini da ne pomaže Rusiji.

- Kina bi se trebala priključiti ostatku svijeta, osuditi rusku agresiju, a ne pomoći Rusiji ni ekonomski, a pogotovo ne vojno - rekao je Stoltenberg. Ponovljena je i zabrinutost da Rusija eventualno koristi i biološko oružje.

- Mi smo zabrinuti jer vidimo rusku retoriku kojom Rusija priprema izgovor, optužujući Ukrajinu i SAD za pripremanje biološkog oružja. To je način za stvaranje izgovora da sami to učine. Te optužbe su apsolutne nepostojeće. Korištenje kemijskog i biološkog oružja bilo bi grubo kršenje međunarodnog prava i imalo bi velike posljedice - izjavio je Stoltenberg i potvrdio da je NATO aktivirao biološki, kemijski i nuklearni sustav obrane.

Na summitu je sudjelovao i hrvatski predsjednik Zoran Milanović koji je u svom nastupu posebno spomenuo regiju, odnosno Srbiju i Kosovo.

- Na sastanku se spominjala regija, BiH kao zemlja koja je navodno ugrožena, ali nitko nije spomenuo Srbiju i Kosovo. Srbija ima izbore za nekoliko dana i imam dojam da je u nekoj krizi identiteta već dugo i da teško shvaćaju da su Rusiji ipak samo fusnota - rekao je Milanović govoreći o Srbiji i zatražio da im se ponudi "jasna zapadna perspektiva" pa da oni sami odluče. Rekao je da treba i Kosovo integrirati jer su razlozi četiri države NATO-a da ne priznaju Kosovo, ako su uopće postojali, besmisleni i zastarjeli.

Milanović je rekao da je on govorio i o padu drona u Zagrebu te je imao dojam da mnogi lideri NATO-a nisu o tome imali pojma.

- Neki nisu znali, vidjelo se iz pogleda. Nije to ples sa zvijezdama, ovo je malo drugačije. Poruka je bila da se to dogodilo, da je letio sat vremena iznad NATO-ova teritorija i pao. Bez da u ikoga upiremo prstom. Razgovarao sam i s premijerom Viktorom Orbánom. Dogodilo se i nadamo se da više neće. Ali, to nije stvar NATO-a, na to je trebala reagirati prva država, a to je Mađarska - izjavio je Milanović.

Nakon summita NATO-a je u sjedištu tog saveza održan i summit G-7. Šest članica te skupine je u NATO-u, a njima se pridružio i Japan. Sudjelovali su i Stoltenberg te predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Time je Moskvi poslana poruka o jedinstvu Zapada i odlučnosti da se nastavi sa sankcijama i izolacijom Rusije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. prosinac 2022 08:00