Švedska se ranije ovog mjeseca pridružila NATO savezu, u kojem je još 31 zemlja uključujući i SAD. No zapravo, samo 49 od 50 američkih saveznih država su članice NATO-a. U geografskom i povijesnom smislu, Havaji tehnički nisu pokriveni NATO paktom.
Ako bi neka strana sila napala Havaje, članovi Sjevernoatlantskog saveza ne bi bili obavezni stati u obranu te države.
- To je zbilja čudno, ni većina stanovnika Havaja nema pojma da njihova država tehnički nije članica NATO-a. Ljudi pretpostave da su Havaji dio SAD-a i da su pokriveni tako, kaže za CNN David Santoro, predsjednik Pacific Foruma u Honoluluu.
Havaji se nalaze u Tihom oceanu, a za razliku od Kalifornije, Colorada ili Aljaske, ta država nije dio kontinentalnog SAD-a koji svojim istočnim obalama izlazi na sjeverni Atlantski ocean.
- Argument za neuključivanje Havaja je taj što oni jednostavno nisu dio Sjeverne Amerike, kaže Santoro.
U Washingtonskom ugovoru, dokumentu kojim je uspostavljen NATO 1949., navedena je iznimka. Dok članak 5 tog ugovora predviđa kolektivnu samoobranu u slučaju vojnog napada na bilo koju državu članicu, članak 6 ograničava zemljopisni opseg toga.
Teritoriji izvan granica iz članka 5
- Smatra se da oružani napad na jednu ili više stranaka uključuje oružani napad na teritorij bilo koje od stranaka u Europi ili Sjevernoj Americi, stoji u članku 6, u kojem se kaže i da svi otočni teritoriji moraju biti u sjevernom Atlantiku.
Glasnogovornik američkog State Departmenta potvrdio je da Havaji nisu obuhvaćeni člankom 5, ali je rekao da članak 4, koji kaže da će se članice konzultirati kada je ugrožen "teritorijalni integritet, politička neovisnost ili sigurnost" bilo koje članice, treba pokrivati svaku situaciju koja bi mogla utjecati na 50 država.
Dodao je i da bilo koji amandman na ugovor koji uključuje Havaje vjerojatno neće postići konsenzus jer druge članice imaju teritorije izvan granica postavljenih u članku 5.
Na primjer, NATO se nije uključio u rat Ujedinjenog Kraljevstva s Argentinom 1982. nakon što su argentinske trupe izvršile invaziju na Falklandske otoke.
Neki stručnjaci sada kažu da su se vremena promijenila otkako je potpisan Washingtonski ugovor i tvrde da bi današnja situacija mogla zahtijevati novo promišljanje. Američke vojne baze na Havajima mogle bi odigrati ključnu ulogu u suprotstavljanju sjevernokorejskoj agresiji, kao i u potpori potencijalnoj obrani Tajvana.
Kineska vladajuća Komunistička partija tvrdi da je taj otok njezin teritorij, a kineski vođa Xi Jinping učinio je ‘ponovno ujedinjenje s Tajvanom ključnim dijelom svojeg sveobuhvatnog cilja ‘pomlađivanja nacije‘ do 2049. godine.
Strateška važnost i povijesno značenje
Dok se kineski čelnici nadaju da će preuzeti kontrolu nad otokom mirnim putem, nije isključena mogućnost da to ipak učine silom, a posljednjih je godina pojačano i vojno zastrašivanje.
Zakon o odnosima s Tajvanom obvezuje Washington da osigura oružje za njegovu obranu, a američki predsjednik Biden je napomenuo i da će koristiti američko vojno osoblje u slučaju kineske invazije.
John Hemmings, viši direktor Indo-pacifičkog programa za vanjsku i sigurnosnu politiku pri Pacifičkom forumu, kaže da isključenje Havaja iz NATO-a uklanja "element odvraćanja" kada je u pitanju mogućnost kineskog napada na Havaje.
Strateška važnost Havaja također ima duboko povijesno značenje za SAD.
- Ovdje se dogodio Pearl Harbor. Tu smo bili napadnuti i to nas je uvelo u Drugi svjetski rat, a dovelo nas je i do toga da pomognemo u oslobađanju Francuske. Za Amerikance postoji izravna veza između ove države i našeg sudjelovanja u Drugom svjetskom ratu i na kraju naše pomoći u doprinosu pobjedi nad Osovinom, kaže Hemmings.
Hemmings daje argument i za uključenje Guama, američkog pacifičkog otočnog teritorija zapadno od Havaja, u NATO.
Taj je otok dugo bio središte sjevernokorejskog zveckanja oružjem, a dom je zračne baze Andersen iz koje SAD može lansirati svoje bombardere B-1, B-1 i B-52 preko Indo-Pacifika.
Pitanje Guama
Hemmings uspoređuje isključenje Guama iz NATO-a s načinom na koji su SAD ostavile Korejski poluotok izvan crte koju su povukle preko Pacifika kako bi odvratile Sovjetski Savez i Kinu od širenja komunizma u siječnju 1950. Pet mjeseci nakon povlačenja takozvane Achesonove linije, počeo je Korejski rat.
Santoro iz Pacifičkog foruma također smatra da bi Guam trebao biti uključen u NATO i dodaje da je Guam, strateški gledano, važniji od Havaja, prenosi CNN.
Kada bi se takav hipotetski napad i dogodio na Havajima ili Guamu, drugi analitičari tvrde da bi postojane veze SAD-a i njegovih demokratskih saveznika bile značajnije u donošenju odluka od tehničkih detalja u ugovoru NATO-a.
- U slučaju napada očekivao bih da SAD pokušaju sastaviti koaliciju regionalnih saveznika, kaže Luis Simon, direktor Istraživačkog centra za sigurnost, diplomaciju i strategiju u Belgiji. Simon navodi snažan odgovor saveza nakon napada 11. rujna, kada je jedini put u svojoj povijesti NATO pokrenuo mehanizam kolektivne samoobrane prema članku 5.
- Pretpostavljam da bi do slične reakcije došlo u slučaju napada na Guam ili Havaje, pri čemu SAD želi zadržati punu vojnu kontrolu i diplomatsku fleksibilnost, dodaje Simon.