Longyearbyen, naselje s 2600 stanovnika u arhipelagu Svalbard u Norveškoj, važno znanstveno središte u toj regiji, trpi drastične posljedice klimatskih promjena koje izravno ugrožavaju svakodnevni život. Svalbard se zagrijava do sedam puta brže od globalnog prosjeka te spada među područja s najbržim rastom temperatura na Zemlji. Stanovnici navikli na zimske temperature do -20 °C i 100 dana mraka sada se suočavaju s ugroženom vodoopskrbom, nestabilnim zgradama i lavinama, objavio je The Guardian.
Lokalni znanstvenici upozoravaju na ubrzano propadanje leda koji pokriva čak 57 posto kopna Svalbarda. Mjerenja na glečeru Foxfonna, 15 kilometara izvan Longyearbyena, bilježe pad debljine leda od jedan do četiri metra godišnje. Glečer gubi profil i više ne akumulira snijeg jer na tom području umjesto snijega sve češće pada kiša. Sličan se proces odvija i u fjordovima s druge strane naselja, gdje se u posljednje dvije godine 10 velikih morskih glečera u potpunosti povuklo na kopno.
Zbog rekordno visokih ljetnih temperatura cijeli je arhipelag u 2024. godini izgubio jedan posto ukupne ledene mase. Znanstvenici ističu da je na djelu pojava poznata kao arktičko pojačanje, pri čemu povlačenje morskog leda i zagrijavanje atmosfere međusobno potiču i dodatno ubrzavaju otapanje.
Otapanje permafrosta, trajno zaleđenog tla ispod površine čija je temperatura godinama ispod ledišta, izazvalo je krizu s pitkom vodom. Odmrzavanje tla potaknulo je ispiranje teških metala iz stijena u lokalno vodoopskrbno jezero, pa su vlasti preporučile stanovnicima da ne piju vodu iz slavina. Mještani se zbog toga pitkom vodom opskrbljuju u lokalnom supermarketu. Načelnik općine Longyearbyen Terje Aunevik ističe da je dugoročno neodrživo trošiti velike količine energije na pročišćavanje cjelokupne vode u sustavu jer stanovnici za piće koriste svega jedan do dva posto. Zbog toga lokalna uprava planira uvođenje dvostrukog vodoopskrbnog sustava koji bi razdvojio pitku od tehničke vode.
Otapanje permafrosta stvara teške poremećaje i u građevinskom sektoru. Tlo koje gubi čvrstoću uzrokuje klizišta, pucanje zidova i oštećenja drvenih temelja koji u novim uvjetima počinju truliti. Zbog nestabilnosti stambenog fonda u Longyearbyenu je izbila stambena kriza. Gradnja novih domova kasni i zbog prelaska naselja na nove izvore energije, jer se ono nekada grijalo otpadnom toplom vodom iz rudnika. Arhitekti i građevinski stručnjaci traže nova rješenja, poput bušenja temelja do dubokih stijena. Taj postupak ipak zahtijeva izniman oprez jer pomicanje tla i smrzavanje mogu potisnuti objekte prema gore, što se već dogodilo u obližnjem naselju Ny-Ålesund. Među radikalnijim idejama stručnjaci razmatraju i umjetno zamrzavanje tla upuhivanjem hladnog zraka pod temelje zgrada tijekom zime.
Klimatske promjene izravno ugrožavaju i sigurnost stanovnika. Nakon tragične lavine u prosincu 2015. godine, kada je snijeg s planine Sukkertoppen zatrpao devet osoba te usmrtio muškarca i dijete, u naselju je osnovan Centar za arktičku sigurnost (ASC). Područje koje je nekada imalo obilježja arktičke pustinje danas bilježi sve više kiše i jakih vjetrova koji donose snježne nanose. Kako bi spriječili nove nesreće, radnici su na planini postavili barijere za snijeg i prepreke za lavine, a općina je srušila najugroženije kuće. Znanstveni centar danas izrađuje tjedna promatranja snijega za sustav ranog upozoravanja te surađuje s drugim arktičkim naseljima na Grenlandu i Islandu.
Promjene utječu i na lokalni turizam. Zbog ranijeg otapanja snijega vodiči moraju voziti motorne sanjke 11 kilometara izvan naselja kako bi pronašli stabilan snježni pokrivač, dok pristupe obalnim glečerima izbjegavaju zbog opasnosti od odlamanja velikih komada leda u more. Zbog rastućih rizika guverner Svalbarda planira do 2027. godine uvesti novi sustav licenciranja turističkih vodiča. Unatoč teškim izazovima, lokalni stručnjaci vjeruju da bi inovativna rješenja i iskustva iz Longyearbyena mogla poslužiti kao koristan model za prilagodbu drugih zajednica na Arktiku, poput inuitskih naselja u Kanadi i na Grenlandu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....