Sigurnosni stručnjak i čelnik Münchenske sigurnosne konferencije predstavio je izvješće koje daje sumornu sliku globalne sigurnosne situacije
Ne mogu se sjetiti vremena kad je bilo istovremeno toliko kriza koje se međusobno preklapaju, konstatirao je Wolfgang Ischinger (70), bivši diplomat i sigurnosni stručnjak, direktor Münchenske sigurnosne konferencije (SiKo).
Uoči redovite godišnje konferencije koja će se sljedeći vikend održati u glavnom gradu Bavarske, Ischinger je predstavio godišnje sigurnosno izvješće, koje daje sumornu sliku globalne situacije, prenosi Deutsche Welle.
SiKo je godišnja konferencija o međunarodnoj sigurnosnoj politici koja se održava od 1963., važna kao mjesto neformalnih susreta između visokih međunarodnih dužnosnika. Na trodnevnoj konferenciji koja će se od 18. do 20. veljače održati u münchenskom hotelu Bayerischer Hof, očekuje se dolazak predstavnika vlada stotinjak zemalja, na čelu s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom.
Ugledni gosti
Među ostalim, govorit će glavni tajnik UN-a Antonio Guterres i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. Očekuje se da će videolinkom sudjelovati kineski ministar vanjskih poslova.
Na pitanje o odnosima s Rusijom i aktualnoj krizi oko Ukrajine, Wolfgang Ischinger poručio je da treba učiniti više kako bi ljudi postali svjesni važnosti odvraćanja kao metode prevencije sukoba. Pozdravio je činjenicu da "Europa ponovno ima glas u intenzivnom diplomatskom diskursu", nakon što se "gotovo činilo da će Europa biti svedena na ulogu promatrača", a drugi odlučuju i rješavaju problem.
To je posljednja sigurnosna konferencija koja se odvija pod vodstvom 70-godišnjeg Ischingera. Njemački diplomat zbog toga je izrazio želju da ovogodišnja konferencija u münchenskom hotelu rezultira "s barem nekoliko impulsa koji će dovesti do neke vrste diplomatskog ublažavanja takozvane ukrajinske krize".
Ukrajinska kriza, odnosno problem širenja NATO-a, pridružila se izazovima koje za Zapad predstavljaju Iran i Kina, među ostalima. Središnja tema ovogodišnje konferencije baš će biti množina aktualnih kriza.
Najveći strahovi
Godišnje sigurnosno izvješće, predstavljeno uoči konferencije, opisuje stanje "kolektivne bespomoćnosti", prenosi DW. Ne samo pojedinci, čitava društva mogu biti svladana osjećajem bespomoćnosti, vjerovanjem da nemaju odgovor na probleme s kojima se suočavaju.
"Nema sumnje, 2021. se ne može okarakterizirati kao godina geopolitičkog optimizma. Nove krize se više-manje mjesečno pojavljuju na naslovnicama, pridonoseći dojmu da je rastući val kriza toliko prijeteći da će nas svladati", stoji u izvješću. Taj prevladavajući osjećaj bespomoćnosti opasan je stoga što nosi opasnost da se svijet neće suočiti s izazovima koji mu prijete, iako ima na raspolaganju sve resurse i instrumente koji mu trebaju za to.
Stručnjakinja za sigurnost pri Europskom vijeću za međunarodne odnose (ECFR) Ulrike Franke čita izvješće kao hitan poziv Zapadu da učini više u pronalaženju rješenja za probleme s kojima se suočava svijet. A on, daleko od toga da je jedinstven: prema velikom istraživanju provedenom za potrebe izvješća, većina Nijemaca kao glavnu prijetnju vidi klimatske promjene. Za Amerikance su to cyber napadi. Kinezi kao najveću prijetnju vide Amerikance, a Rusi - rastuću nejednakost. Anketa provedena u Indiji pokazala je da se ispitanici najviše boje nuklearnog napada.
U izvješću se ne analizira samo situacija oko Ukrajine, nego i druge krize, poput napuštanja Afganistana, pogoršanja situacije u Maliju, destabilizacije Afričkog roga i Perzijskog zaljeva, poremećeni lanci opskrbe te rastuća nejednakost.