U
Ž
I
V
O
Rat u Ukrajini dramatično je izmijenio sigurnosnu sliku Europe, gurnuvši je u val nasilja i nestabilnosti, a BBC analizira kako je to jedan od trenutaka tektonskih poremećaja u povijesti.
- Vrijeme je da prestanemo govoriti kako je takvo što nemoguće u 2022., piše njihov novinar Kevin Connolly.
Ističe kako ovaj crni scenarij nije ništa manje nevjerojatan nego kako su ga u svijetu doživljavali 1914., ili 1939., u praskozorje Prvog i Drugog svjetskog rata. Ne znači to, dodaje, da je Europa sada na rubu globalnog sukoba, no poanta je da je mir uvijek krhke prirode, a ono što se događa na drugom kraju Europe uvijek ima utjecaja na cijeli kontinent.
Teško je u ovakvim dramatičnim trenucima izvući pravu pouku. Francuski vojni zapovjednik Ferdinand Foch nazvao je kraj Prvog svjetskog rata "dvadesetogodišnjim primirjem". Njegovo zloguko proročanstvo pokazalo se točnim, pogriješio je za samo jednu godinu.
Pitanje za našu generaciju je jesmo li se preračunali u našim odnosima s Rusijom nakon raspada Sovjetskog Saveza.
- Bili smo sretni kada su se Poljska i baltičke države odvojile od Saveza i našle svoje mjesto u slobodnom svijetu. Poljska, Mađarska i Češka, koje su nekoć bile pod sovjetskom okupacijom, 1999. pridružile su se NATO-u, a pet godina kasnije učinile su to i Litva, Latvija te Estonija. No, mračna energija Vladimira Putina našla se na drugoj strani spektra. Sve to vidio je kao omalovažavanje i oslabljivanje Rusije. Bivši KGB-ov obavještajac možda je to sagledao i kroz vlastitu prizmu jer je, nakon rada u službi, neko vrijeme navodno morao raditi kao taksist - piše novinar za BBC.
Ističe kako je Putin u jednom trenutku postao opsjednut idejom kako povratiti rusku veličinu, a najveći podstrek dobio je aneksijom ukrajinskog Krima 2014. godine. Connolly pomalo cinično ističe kako je cijeli svijet samo četiri godine kasnije uživao gledajući Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji, neopterećen događajima u Ukrajini.
Zapadna Europa bila je na 30-godišnjem odmoru od Hladnog rata i ozbiljnijih izdataka za vojsku. Prije nekoliko godina, ističe, samo četiri od 128 njemačkih borbenih zrakoplova bili su u uporabnom stanju, a Nizozemska je najavila otpis svih svojih tenkova. Ipak, nisu to učinili, a Njemačka sada razmišlja o ulaganju od 100 milijardi dolara za svoje obrambene kapacitete. Naoružavanje je opet uzelo maha.
Njemački kancelar Olaf Scholz dolazi iz socijaldemokratskih redova te sigurno nije veliki pristalica politike naoružavanja, no brzo je shvatio kako stvari stoje.
- Otkako je krenula invazija na Ukrajinu, nalazimo se u novoj eri u kojoj ćemo dozvoliti Putinu da nas vrati desetljećima unazad ili se jasno zauzeti i postaviti granice svima onima koji pokreću ratove, poput njega - kazao je kancelar u njemačkom parlamentu.
BBC ističe kako se radi o izuzetno značajnim riječima koje dolaze iz zemlje gdje su političari svojedobno ustvrdili kako se nemoguće pobuniti protiv Rusije nakon nacističke invazije na Sovjetski Savez 1941.
Švedska, neutralna, ali vrlo dobro vojno opremljena država, prva je zemlja koja osjeća hladan vjetar iz Rusije te je odmah reagirala. U trenutnom petogodišnjem ciklusu povećali su svoj obrambeni budžet za 40 posto. Uvježbavaju pješadijske postrojbe i kupuju nove američke borbene zrakoplove.
- Imamo situaciju u kojoj je Rusija spremna koristiti vojne snage kako bi postigla svoje političke ciljeve - jednostavno je to objasnio švedski ministar obrane Peter Hultqvist.
BBC-jev analitičar zaključuje kako ideja da su ekonomske sankcije jedino oružje koje treba Zapadu postaje sve zastarjelija.
- Ne možete se bankama boriti protiv tenkova. Nitko ne želi da se kontinent pretvori u golemu vojnu bazu, ali treba se prilagoditi situaciji. Kupovanje oružja i doniranje novca Ukrajini lako je sada, kada je situacija još svježa. No ova će nova era tražiti mnogo jači angažman. Sada treba stati uz Ukrajince, ali i napraviti jasnu viziju što ćemo učiniti kada se negdje drugdje dogodi napad - zaključuje.