Nebo se očistilo od zagađenja, pročišćene vode ponovno vrve životom, mnoštvo avionskih letova je otkazano, a sirova nafta toliko bezvrijedna da je naftna industrija spremna platti samo da je se riješi – prije nekoliko mjeseci zaštitinici prirode mogli su samo sanjati ovakav scenarij za 50. obljetnicu prvog obilježavanja Dana planete Zemlje, piše Guardian.
No ta nova zelena stvarnost donosi malo veselja s obzirom na to da je izazvana pandemijom koronavirusa koji je zahvatio veći dio svijeta.
'Nismo željeli da se stvari dogode na ovaj način, nikako nismo!', kaže Gina McCarthy, bivša čelnica američke Agencija za zaštitu prirode tijekom Obamine administracije.
'To je katastrofa koja je samo naglasila izazove s kojima smo suočeni. Nemamo što slaviti.'
Obilježavanje Dana planete Zemlje, ove se godine odvija uglavnom online i u sjeni je restrikcija nametnutih zbog sprečavanja širenja Covida-19, koje su, pak, dovele do naglog pada zagađenosti zraka diljem Kine, Europe i Amerike, a emisije ugljika zbog sagorijevanja fosilnih goriva, pale su za pet posto.
More u Veneciji je sada čisto, lavovi se izležavaju na cestama u nacionalnim parkovima u Južnoj Africi, a medvjedi i kojoti lutaju uokolo praznim parkom Yosemite.
U međuvremenu, osam do deset avionskih letova diljem svijeta je otkazano, a u rijetkim avionima putuje tek šaćica ljudi. Naftna industrija, glavni pokretač klimatskoh promjena i nadolazeće ekološke katastrofe, u velikim je problemima s događajem bez presedana u kojem je barel nafte u ponedjeljak pao na – 40 dolara (minus 40 dolara).
Ovakav ishod je nešto što bi se možda moglo očekivati da su doista provedene sve odluke donesene tijekom obilježavanja prvog Dana planete Zemlje 1970. godine, kada je čak 20 milijuna Amerikanaca prosvjedovalo za manje zagađenja.
Umjesto toga, zatvaranje zemalja zbog Covida-19 naglasilo je koliko je slabašan bio odgovor svijeta na klimatske promjene – očekivani pad emisije stakleničkih plinova, na primjer, još uvijek je daleko manji od onoga što znanstvenici kažu da je potrebno svake godine ovog desetljeća kako bi se izbjegao katastrofalan učinak klimatskih promjena.
'Ovo je najgori mogući način da iskusimo poboljšanje okoliša, a također smo uvidjeli koliko je golem zadatak pred nama', kazao je Michael Gerrard, stručnjak za ekologiju na Sveučilištu Columbia.
Kako će ljudi reagirati na novo normalno nakon pandemije, pomoći će definirati krizu vezanu uz okoliš, smatra Gerrard.
'Ključno pitanje će biti hoće li naš oporavak biti 'zelen', hoćemo li iskoristiti priliku da stvorimo poslove u obnovljivoj energetici i učiniti obalu otpornijom na klimatske promjene. Trenutni američki predsjednik, očito, nema nikakvu namjeru učiniti tako nešto.'
McCarthy, koja je sada čelnica Vijeća za zaštitu prirode, naglasila je kako neki stanovnici Indije po prvi puta u životu vide Himalaju zbog naglog poboljšanja kvalitete zraka.
'Možete se zapitati hoće li se ljudi željeti vratiti na staro', kaže McCarthy. 'Pandemija je pokazala da su ljudi spremni promijeniti svoje ponašanje ako je u pitanju zdravlje njihovih obitelji. To je bila ta izgubljena poruka o klimi, to da se radi o ljudskom problemu, a ne problemu planete. Moramo pokazati da je moguće istovremeno imati i zdrav okoliš i siguran posao.'
Problemi prirode nisu odjednom nestali – ovaj tjedan su nogi znanstvenici otkrili da će Arktik vrlo vjerojatno ostati bez leda u ljetnim mjesecima do 2050. godine, da su šumski požari koji su mučili Australiju ranije ove godine, u atmosferu ispustili jednako toliko CO2 koliko iznosi godišnja emisija te zemlje i da je prva četvrtina 2020. bila druga najtoplija otkako postoje mjerenja.
Donald Trump je signalizirao da će pomoći američkoj industriji nafte i plina s financijskom injekcijom, uz 25 milijardi dolara već dodijeljenim aviokompanijama. U Kini, nije sigurno da će doći do zatvaranja tzv. 'mokrih tržnica' odakle je Covid-19 navodno krenuo.
Zaštitnici prirode upozoravaju da će povratak na stari režim prije pandemije, ubrzo izbrisati sav onaj pozitivan učinak na okoliš koji je imalo zatvaranje država.
'Ovo je poziv na buđenje', kaže Thomas Lovejoy, ekolog koji je stvorio izraz 'biološka raznolikost'.
'Buldožerima prekapamo posljednja netaknuta mjesta u prirodi i iznenađeni smo kad se nešto ovako dogodi. Ovo smo učinili sami sebi, našim konstantnim upadima u prirodni svijet. Moramo hitno promijeniti smjer kojim idemo.'