Što je s vojskom EU, zašto je važna strategijska autonomija i na koji su način povezane sankcije i borba za ljudska prava samo su neke od tema o kojima se razgovara u novom nastavku EuropeChatsa, koje potpisuje Bruxelleska TEPSA (Trans European Policy Studies Association). Ta prva transeuropska istraživačka mreža na području europskih poslova u zadnjih je nekoliko nastavaka otvorila brojna zanimljiva pitanja o kojima su razgovarali glavni tajnik te organizacije Jim Cloos i izvršna direktorica Mariam Khotenashvili.
Strategijska autonomija veoma je važna, pojasnio je Cloos. Ona ne znači samodostatnost, niti podrazumijeva da je Unija posve odvojena od svijeta. Riječ je o nečem drugom.
- Mi smo u potpunosti povezani sa svjetskim poretkom. Valja imati na umu da ona nije nikakva vježba za potiho uvođenje protekcionizma. Da, članice Unije imaju različite poglede kad je riječ o trgovini. No, nitko neće dovesti u pitanje važnost trgovine za naš prosperitet - pojasnio je i dodao kako strategijska autonomija nije napadanje NATO saveza.
Dotaknuo se i ljudskih prava, odnosno, sankcija kao jednog od način borbe za postizanje tih prava. Istaknuo je kako nipošto ne smijemo odustati kada je riječ o borbi za ljudska prava. Pitanje koje se nameće je učinkovitost sankcija, pojasnio je. Na primjeru Kine i nedavnih sankcija koje su uvedene objasnio je složenost situacije.
- Ne treba zaboraviti da je Kini stalo do njenog ugleda i što će ljudi u međunarodnim organizacijama misliti o toj zemlji. Uvijek se može postaviti pitanje: ako sankcije koje namećemo ne daju rezultata, trebamo li nametnuti ozbiljnije? Neke zaista toliko ekonomski ozbiljne da će nanijeti štetu toj zemlji? To je teška odluka koja ima ogromne posljedice - rekao je i dodao kako treba imati na umu da ni, primjerice, SAD ne čini takvo što. Dapače, potpisali su neke ekonomske sporazume s Kinom u vrijeme kada se ta zemlja već ponašala na određeni način prema Ujgurima.
- Sankcije mogu biti korisne i sasvim je sigurno da ih mi koristimo i da smo tako postigli dobre rezultate u pojedinim segmentima, ali one ne mogu postati naša opća politika. One nikako ne mogu pomoći da riješimo sve probleme u svijetu - smatra Cloos.
Pozabavio se i pitanjem klimatskih promjena, odnosno, činjenicom da je za borbu protiv klimatskih promjena svakako potrebna suradnja Kine s ostatkom svijeta. Dobra vijest je što u toj zemlji jača svjesnost potrebe da se neke stvari promijene.
- Uz to, ulazak SAD-a u Pariški sporazum je sjajan, tako da možemo zajednički raditi na promjenama. Mi imamo snažnu startnu poziciju: 90 posto Europljana misli da borba protiv klimatskih promjena treba biti prioritet. Mnogo je posla pred nama, posebno po pitanju raspodjele tereta u borbi protiv klimatskih promjena, no mislim da smo na odličnom putu - istaknuo je Cloos.
Na kraju, bilo je riječi i o veoma zanimljivoj temi: vojsci Europske unije.
- Definitivno ne bismo trebali ostaviti dojam da želimo pretvoriti EU u vojni savez. Ne želimo raditi temeljne promjene Unije u ovom području, ali ono što svakako želimo učiniti je koristiti instrumente koje imamo da bismo se uspješno zajednički branili i poboljšati ih. Recimo, mi već sad imamo koordinirane godišnje preglede vojske, koje nam daje veoma dobru sliku o tome u kakvom je stanju vojska diljem Europe - rekao je i dodao kako ne treba zaboraviti da postoje vojni projekti na kojima zemlje članice surađuju, uz pomoć Europske obrambene agencije, a tu su i fondovi za vojne projekte.
- U ovom polju nemamo dovoljno strateških rasprava, a mislim da ih trebamo imati. U svakom slučaju, pošto već spominjemo NATO, želim istaknuti kako se nadam da će Bidenova administracija biti manje sumnjičava kada god EU pokuša napraviti nešto po ovom pitanju. Do sad smo uvijek bili u pomalo smiješnoj situaciji kad su nas Amerikanci pozivali da uradimo više, a kad god bismo to napravili, rekli bi da tako dovodimo NATO u pitanje - zaključio je Cloos.