GLAVNI TAJNIK NATO-a

‘Nećemo ući u Ukrajinu, ni na nebu ni na zemlji. Zona zabrane letenja? To bi dovelo do općeg rata u Europi‘

Uvođenje zone zabrane letova značilo bi da moramo srušiti ruske avione, a to bi dovelo do općeg rata u Europi, kaže Jens Stoltenberg

Jens Stoltenberg i Antony Blinken 

 OLIVIER DOULIERY/Pool/AFP

Ministri vanjskih poslova NATO-a i kolege iz zemalja Europske unije u petak su na sastancima u Bruxellesu zaključili kako su se odnosi s Rusijom "za dugo vremena dramatično promijenili" te da ništa više neće biti kao prije. Oštrim riječima govorili su o ruskoj agresiji na Ukrajinu. Upozorili su pogotovo na napade na nuklearna postrojenja.

- Napadi na nuklearna postrojenja su upozorenje koliko je ovaj rat opasan - rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Bruxellesu. Mnogi ministri su upozorili da se Rusija ponaša neodgovorno i da se boje jer je Moskva dosad dokazala da ne mari za bilo kakvu odredbu međunarodnog humanitarnog prava.

Obećali su nastavak oštrih sankcija protiv Vladimira Putina kako bi oslabili i financiranje ratne mašinerije, ali su i dalje suzdržani oko bilo kakvih najava da bi se NATO mogao izravno uključiti u rat u Ukrajini.

No glavni tajnik NATO-a u nekoliko navrata spomenuo je da je vojna pomoć, koju su neke zemlje NATO-a pružale ukrajinskim oružanim snagama, bila ključna te da se to vidi sad i u herojskom otporu koji te snage pružaju znatno jačem neprijatelju.

Na izravno pitanje zašto države članice NATO-a ne žele nametnuti zonu zabrane letova iznad Ukrajine, da bi se na taj način spasili ljudski životi, glavni tajnik NATO-a je odgovorio kako razumije takve poruke, ali da to nije moguće bez izravnog rata s Rusijom, što NATO ne želi.

image

Antony Blinken i Jens Stoltenberg

OLIVIER DOULIERY/Pool/AFP

"U isto vrijeme imamo odgovornost kao saveznici u NATO-u da spriječimo da se ovaj rat proširi izvan Ukrajine i preraste u opći rat u Ukrajini. Dali smo jasno do znanja da nećemo ući u Ukrajinu, ni na kopnu ni na nebu. Uvođenje zone zabrane letova značilo bi da moramo srušiti ruske avione, a to bi dovelo do općeg rata u Europi, u više država, s puno više žrtava", rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

Američki državni tajnik Antony Blinken tijekom boravka u Bruxellesu ponovio je da "NATO ne želi rat, ali ako se on nametne, spreman je odgovoriti i braniti svaku zemlju članicu". Ponovio je da Sjedinjenje Američke Države jačaju svoju nazočnost u Europi, prije svega u istočnom krilu NATO-a, kako bi bile spremne odgovoriti na moguću agresiju na bilo koju zemlju članicu.

Na ovom sastanku NATO-a sudjelovali su i ministri iz Finske i Švedske, koje nisu članice. Glavni tajnik NATO-a Stoltenberg je rekao da će te dvije države odsad sudjelovati na svim konzultacijama NATO-a iako nisu članice Saveza. Strah u Finskoj i Švedskoj je porastao i zbog učestalih izjava NATO-ovih dužnosnika da je obveza za zaštitu od napada samo prema članicama, a ne onima koje nisu članice Saveza. Rusija je zaprijetila ovim državama da će imati posljedice ako odustanu od vojne neutralnosti.

Nakon sastanka EU i NATO-ovih ministara, visoki predstavnik Josep Borrell je rekao da je važnije nego ikad zadržati jedinstvo EU i snažno euroatlantsko partnerstvo.

'U Bosni i Hercegovini vidimo nestabilnu situaciju i zapaljivu retoriku'

Jens Stoltenberg upozorio je da Rusi u napadima na Ukrajinu rabe i zakonom zabranjene kazetne bombe.

"Vidjeli smo korištenje kazetnih bombi i vidjeli smo izvješća o uporabi drugog oružja koje je zabranjeno međunarodni zakonom", rekao je novinarima u Bruxellesu.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je da bi uključenje zapadnog saveza značilo "svjetsku katastrofu".

“NATO nastoji izbjeći uključivanje u rat jer bi to značilo svjetsku katastrofu. Tražimo načine da pritiskom i drugim mjerama izoliramo ruskog predsjednika Vladimira Putina da ne širi sukob prema drugim zemljama", rekao je.

Zato je važna podrška Gruziji i Moldaviji i drugim zemljama koje su u tom prostoru, koje su ranjive i koje bi mogle biti meta, kaže Grlić Radman.

"Bitno je da NATO jača i druge instrumente pritiska koji mogu pomoći u okončanju krize”, rekao je hrvatski ministar Grlić Radman.

Dodao je da su se mnogi ministri na sastanku osvrnuli na pitanje zapadnog Balkana, na domino-efekt i moguće implikacije ukrajinske krize na to područje te u tom kontekstu ukazali na važnost stabilnosti Bosne i Hercegovine.

O Bosni i Hercegovini Grlić Radman je razgovarao na marginama sastanka s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom.

“Ne samo ja, nego i mnogi drugi su istaknuli koliko je važna stabilnost Bosne i Hercegovine. Ja sam istaknuo pitanje rastućeg separatizma, ali i unitarizma koji je možda još opasniji u višenacionalnoj državi”, rekao je Grlić Radman.

Naglasio je važnost odnosa između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH, rekavši da o tome i o njihovu dogovoru o novom izbornom zakonu ovise stabilnost, budućnost i prosperitet same države, koja jedino može biti održiva ako postoji jednakopravnost konstitutivnih naroda i njihovo pravo da biraju svoje predstavnike.

“Ne možemo dopustiti majorizaciju hrvatskog naroda u BiH. To sam istaknuo Blinkenu (s kojim sam razgovarao na rubu sastanka) i zamolio ga za još veće razumijevanje i još veću prisutnost u pregovorima i posredovanju oko izbornog zakona”, rekao je Grlić Radman.

Staus quo ne rješava probleme, nego ih, naprotiv, čini još većima, upozorio je.

I glavni tajnik NATO-a je na konferenciji za novinare govorio o stabilnosti Bosne i Hercegovine te Gruzije i Moldavije.

“Gruzija je djelomično okupirana, Moldavija isto, a u Bosni i Hercegovini vidimo nestabilnu situaciju i zapaljivu retoriku koja prijeti cjelovitosti zemlje. I prije rata u Ukrajini te su zemlje bile izložene pokušajima destabilizacije i zato moramo ozbiljno razmisliti kako ih ojačati”, rekao je Stoltenberg. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. rujan 2022 23:01