Odluka izraelskog premijera Benjamina Netanyahua koji je odustao od planiranog izaslanstva u Washington - iako ga je osobno pozvao američki predsjednik Joe Biden - predstavlja najnižu točku u sve dubljem jazu između dvojice lidera Izraela i SAD-a. Netanyahu je zaprijetio da će povući izaslanstvo ako SAD u ponedjeljak ne stavi veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda koja poziva na trenutni prekid vatre u Gazi, a nakon što se SAD suzdržao od glasovanja, izraelski premijer je otkazao sastanak s Bidenom, pa analitičari smatraju kako je ovo najveća kriza u povijesti odnosa dviju savezničkih država.
U Washingtonu ne kriju ogorčenost. Američki dužnosnici planirali su ponuditi izraelskom izaslanstvu niz alternativnih opcija za napad na Hamas u gradu Rafahu na jugu Gaze, nadajući se da će spriječiti ono za što SAD vjeruje da bi predstavljalo humanitarnu katastrofu ako Izrael pokrene najavljenu kopnenu invaziju. U Sjedinjenim Državama pozivi na prekid borbi prešli su političke granice. Čak je i bivši predsjednik Donald Trump u intervjuu tijekom vikenda izjavio da je vrijeme da Izrael "završi svoj rat" i "dođe do mira". No, Biden se našao u delikatnoj poziciji. Ako izraelski premijer odbije alternative svojeg tima - kao što je Netanyahu signalizirao da hoće, čak i prije nego što su se ovotjedni sastanci raspali, Biden bi mogao svoje frustracije iznijeti u javnost i potencijalno umanjiti ono što je bila nepokolebljiva američka podrška Izraelu.
Kako izvještava CNN, više od mjesec dana dužnosnici Bijele kuće zaprepašteno su pratili kako izraelski čelnici, uključujući Netanyahua, signaliziraju svoju namjeru pokretanja velike kopnene ofenzive u Rafi, za koju tvrde da je posljednje veliko uporište Hamasa. Amerikanci su ih upozorili da bi takva oružana kampanja rezultirala humanitarnom katastrofom i inzistirali da Izrael izradi vjerodostojan plan zaštite 1,4 milijuna palestinskih civila koji su se ondje sklonili. Uzgred, mnogi su pobjegli iz drugih dijelova Gaze u Rafu upravo prema uputama izraelske vojske.
Pritisak raste jer ramazan završava za otprilike dva tjedna. Amerikanci su Izraelcima otvoreno ukazali da toliki civili u enklavi više jednostavno nemaju kamo otići budući da je velik dio Gaze uništen i učinjen nenastanjivim zbog izraelskog bombardiranja. A ako postoji izraelski plan za civile, nitko ga od dužnosnika u Bijeloj kući još nije vidio. "Gledala sam karte, proučavala sam karte, ali ti ljudi nemaju kamo otići", rekla je potpredsjednica Kamala Harris krajem prošlog tjedna.
S druge strane, Netanyahuov ured nazvao je američku suzdržanost "jasnim povlačenjem" s pozicija koje je Washington držao od početka rata.
"Ovo šteti i ratnim naporima i naporima da se oslobode taoci jer daje Hamasu nadu da će im međunarodni pritisak omogućiti da prihvate prekid vatre bez oslobađanja naših talaca", objavili su Izraelci.
Međutim, anonimni američki dužnosnik u razgovoru za The Times of Israel ustvrdio je da je Netanyahu tražio izliku da ne pošalje izaslanstvo u Washington jer bi ga to natjeralo da se uhvati u koštac s alternativama invaziji na Rafah koje bi bile realističnije i dovele ga u sukob s njegovim desničarskim koalicijskim partnerima koji ne žele kompromis s Palestincima.
Bidenovi savjetnici razmatraju različite opcije za odgovor ako se operacija Rafah nastavi. Dužnosnici su CNN-u odbili ponuditi pojedinosti, ali predsjednik Biden je pod sve većim pritiskom demokratskih zakonodavaca da počne uvjetovati vojnu pomoć Izraelu ako će uložiti napore i pružiti humanitarnu pomoć opkoljenim civilima, kojih je više od milijun. Američki dužnosnici također su izrazili strah da bi invazija na Rafah mogla spriječiti prijeko potrebnu humanitarnu pomoć da uđe u Gazu jer je ovaj grad bio glavni prijelaz za kamione koji su prevozili pomoć iz Egipta. Također postoji zabrinutost da bi operacija u Rafi mogla prekinuti odnose Izraela s Egiptom.
I Bruxelles pojačava pritisak na Netanyahuovu vladu. Prošli je tjedan 27 šefova država i vlada EU dogovorilo zajedničku izjavu o bliskoistočnom sukobu, koja ima za cilj pojačano ukazati na odgovornost Izraela. U priopćenju se poziva na trenutni prekid vatre koji bi trebao "dovesti do održivog prekida vatre, bezuvjetnog oslobađanja svih talaca koje se drži u pojasu Gaze i pružanja humanitarne pomoći". Također poziva izraelsku vladu da ne pokreće kopnenu ofenzivu u Rafahu. Kako je podsjetio Deutsche Welle, bila je to prva zajednička izjava svih 27 europskih država članica o ratu Izraela i Hamasa u posljednjih pet mjeseci. Zapad podržava Izrael, ali odbija postati suučesnik u politici koja je de facto etničko čišćenje palestinskog naroda.