Pojedini investitori planiraju dobro zaraditi na daljnjem padu vrijednosti eura, a možda čak i potpunom kolapsu zajedničke europske valute, koju Hrvatska treba uvesti od početka 2023. godine. Kakve su teoretske šanse da euro, primjerice, dramatično oslabi do kraja godine ili možda čak propadne iako je Hrvatska već izdala povijesne euro kovanice?
Hedge fond EDL Capital svojim investicijama kladi se da će euro dodatno potonuti do razina kakve nisu viđene od njegova uvođenja zbog toga što snažna inflacija te politička nestabilnost više članica eurozone testiraju koheziju eurozone. Turbulencije i na obvezničkim tržištima, koje dižu cijenu zaduživanja više južnih članica, kao i novi energetski pritisci Vladimira Putina čine pesimistični euro scenarij realističnim, ali i vrlo rizičnim za investitore koji stavljaju svoj novac na daljnje klizanje zajedničke valute eurozone, koja se tijekom prošle i ove godine približila paritetu s američkim dolarom.
Gotovo 1:1 s dolarom
Danas euro vrijedi samo 1,01 dolar, što znači da je ukupno lani i ove godine prema dolaru oslabio ogromnih 28 posto. Osnivač EDL fonda, Edouard de Langlade, smatra kako će kombinacija niza faktora utjecati da se produži tzv. "euro tržište medvjeda", što je mišljenje koje u osnovi dijeli velik broj investitora i analitičara na deviznim tržištima. Međutim, Langlade među prvima otvoreno tvrdi ono što mnogi misle, ali se suzdržavaju izreći: kombinacija rizika eura (inflacija, recesija, energetska kriza, nužnost dizanja kamata…) mogla bi navesti Njemačku na to da odbije preuzeti sve veći trošak održavanja članica eurozone na okupu.
- Europa je na rubu katastrofe, koja potencijalno vodi u njezin raspad - poručio je prema pisanju Bloomberga Langlade svojim klijentima u uobičajenom mjesečnom pismu. "Mi se možemo pomaknuti na mjesto gdje dolar nije jak u odnosu na sve (valute, op.a.), ali je euro slab u odnosu na sve", naglasio je Langlande uz zaključak kako targetiraju da će vrijednost eura pasti na samo 0,80 centi za dolar.
EDL je hedge fond koji se fokusira na tzv. makro strategije upravljanja novcem, a osnivač Laglande ranije je trgovao za Moore Capital Management. Od osnutka svoga fonda klijentima-ulagačima je donosio novac, ali je u veljači pretrpio gubitke zbog oklada na Rusiju. Njegova nova strategija - koja predviđa daljnji pad eura sve do razine iz 2000. godine, kad je ESB intervenirala da bi ga ojačala - vrlo je rizična odnosno pomalo ekstremna jer, jednostavno rečeno, nitko nema kristalnu kuglu u situaciji kad je globalna geopolitička situacija ekstremno kompleksna.
ESB kaska za FED-om
Trenutačno je jasno kako je euro pod snažnim pritiskom jer su američke Federalne rezerve više puta odlučno dizale kamate kako bi zaustavile inflaciju, što je američku valutu i dužničke instrumente učinilo puno atraktivnijima na ostale valute, pa tako i euro. ESB je sve donedavno čekala s dizanjem kamata te je i pored inflacije u osnovi i dalje provodila izrazito stimulativnu monetarnu politiku, koja vodi slabljenju valute. No potpuno je nepredvidivo hoće li se takav disbalans postupaka Feda u odnosu na ESB zadržati u mjesecima koji dolaze, ili bi se pozicije čak mogle u potpunosti promijeniti.
Barry Eichengreen, profesor ekonomije i političke znanosti na kalifornijskom Berkeleyu, napisao je analizu za FT u kojoj postavlja pitanje: "Hoće li dolar napraviti U-zaokret?". Njegova je teza da je Fed dizanjem kamata utjecao na dramatično slabljenje cijelog niza valuta, uključivši euro. Neke države (poput Šri Lanke, Argentine, Pakistana…) čak su zbog jačanja dolara ušle u dramatične probleme s domicilnim valutama te im prijeti bankrot. Neke se zemlje, koje nemaju prevelike dugove (poput Čilea) u tom obrnutom valutnom ratu uspijevaju braniti agresivnim dizanjem kamata (Čile je to napravio 9 puta).
I euro je bio pod očiglednim izborom, pa je ESB povukla prvi oprezan potez dizanja kamata za 0,50 postotnih poena. Sad američki Fed signalizira novo dizanje kamata od 0,75 postotnih poena, što implicira daljnju dramu eurozone, ali Eichengreen procjenjuje kako će nagovještaji recesije u Sjedinjenim Državama ipak utjecati na odlučnost Feda da dalje diže kamate. Nije, naime, realno očekivati da će se Fed usuditi dalje dizati kamate i troškove zaduživanja u uvjetima kad recesijsko okružje komplicira situaciju u maloprodaji, tržištu nekretnina, dioničkom tržištu… Čak i u slučaju da inflacija ostane na visokim jednoznamenkastim stopama.
Ako inflacija samo malo popusti te nastupi recesija, uvjeren je Eichengreen, Fed više neće dizati kamate, a kretanje vrijednosti dolara promijenit će smjer - glavna rezervna svjetska valuta počet će slabiti. To će, naravno, utjecati i na odnos dolar-euro, pa se oklada EDL hedge fonda na daljnje dramatično slabljenje eura čini vrlo rizičnom.
Na rubu globalne recesije
Uostalom, globalna geopolitička i ekonomska situacija takva je da su bilo kakva predviđanja nezahvalna. Međunarodni monetarni fond upozorio je u utorak u svježoj nadopuni World Economic Outlooka da globalne ekonomske perspektive postaju sve više sive; "Svijet bi uskoro mogao hodati po rubu globalne recesije, samo dvije godine nakon zadnje", napisao je glavni ekonomist MMF-a Pierre-Olivier Gourinchas u blogu vezanom uz izvještaj MMF-a.
Još u ožujku MMF je spustio projekcije globalnog rasta s lanjskih 6,1 posto na 3,2 posto u 2022., a svakako očekuju daljnje usporavanje u 2023. godini. Projekcije MMF-a također ovise o budućim odlukama američkog Feda. Ako Fed nastavi dizati kamate, to će značiti daljnje jačanje dolara te će se velik broj investitora okrenuti sve isplativijim izdanjima američkog Treasuryja, ali će to značiti dodatnu bol za mnoga tržišta u razvoju.
Cijeli niz zemalja već pati zbog jakog dolara; snažno im je porasla cijena zaduživanja, kao i troškovi uvoza. Posebno je osjetljiva situacija u najsiromašnijim zemljama. Ako dođe do zaustavljanja ruskog plina te uz održavanje trenda rasta cijena, Gourichas najavljuje da će i eurozona i Sjedinjene Države sljedeće godine imati praktično nikakav gospodarski rast. Prema njegovim procjenama, SAD su već u recesiji. Gourchas procjenjuje kako teze Feda o "mekom prizemljenju ekonomije" uz dizanje kamata nije realan scenarij. Prema njegovu mišljenju, uz hlađenje američkog tržišta rada dovoljan je neki novi mali šok za iniciranje recesije.