Administracija američkog predsjednika Joe Bidena počela je – nakon četvoromjesečnog razmatranja, a vjerojatno i tajnih pregovora - razmjenjivati dokaze s Međunarodnim kaznenim sudom (ICC) u Haagu o ratnim zločinima počinjenima u Ukrajini. Ovom objavom okončan je višemjesečni spor u Washingtonu, u kojem su Vijeće za nacionalnu sigurnost (NSC) i State Department podržali suradnju s ICC-om, ali se protivilo Ministarstvo obrane odakle su tvrdili da bi takva suradnja mogla dovesti do toga da Međunarodni sud jednog dana mogao tražiti kazneni progon i američkih vojnika.
Međutim, predsjednik Joe Biden je naredio dužnosnicima svoje administracije da s Međunarodnim kaznenim sudom podijele svoje dokaze o ruskim ratnim zločinima u Ukrajini, najprije je u utorak izvijestio The New York Times, pozivajući se na izvore u Bijeloj Kući, a sada je to postalo službeno.
Međunarodni kazneni sud u Haagu izdao je 17. ožujka nalog za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina. Osumnjičen je za nezakonitu deportaciju djece s okupiranih područja Ukrajine u Rusiju. Sličan nalog izdan je i protiv ruske pravobraniteljice za djecu Marije Lvove-Belove. No, Amerika se dosta dugo dvoumila, ne zbog Putina nego vlastitih interesa. Napokon, Biden je ovu odluku donio neki dan, a NYT piše kako je nejasno zašto je toliko dugo čekao i što ga je na kraju na to potaklo. Najprije je 25. srpnja Bijela kuća o tome obavijestila članove Kongresa, a dva dana kasnije je to potvrdilo Vijeće za nacionalnu sigurnost:
"Od početka ruskog napada na Ukrajinu, Predsjednik je bio jasan: mora postojati odgovornost za počinitelje i omogućitelje ratnih zločina i zvjerstava u Ukrajini. Podržavamo niz međunarodnih istraga za identificiranje i pozivanje na odgovornost odgovornih, uključujući putem Ureda glavnog tužitelja Ukrajine, Zajedničkog istražnog tima preko Eurojusta, Promatračke misije Ujedinjenih naroda za ljudska prava, Stručnih misija uspostavljenih u okviru OESS-ovog ‘Moskovskog mehanizma‘ ‘, te Međunarodnog kaznenog suda između ostalih", objavilo je Vijeće za nacionalnu sigurnost.
Među informacijama američkih obavještajnih službi koje bi mogle biti zanimljive Haagu, The New York Times navodi podatke o tome da su ruski dužnosnici donijeli odluke o napadu na civilnu infrastrukturu Ukrajine i odvođenju tisuća ukrajinske djece s tamošnjih okupiranih područja. zemlja. Sjedinjene Države već su podijelile neke od ovih informacija s ukrajinskim tužiteljstvom, ali su se dosad suzdržavale od suradnje s Haagom.
Nadležnost ICC-a proteže se na zločine počinjene na teritorijima zemalja koje su ratificirale Rimski statut (sporazum temeljem kojeg je sud osnovan) ili zločine koje počine državljani tih zemalja bilo gdje u svijetu. Trenutno je statut ratificiralo više od 120 zemalja svijeta. Ali SAD i Rusija, nisu.
NYT je početkom ožujka objavio da se američki ministar obrane Lloyd Austin i Pentagon se protivi ideji da SAD dostavi Haagu američke obavještajne informacije koje potvrđuju činjenice o ruskim ratnim zločinima u Ukrajini. U ministarstvu obrane SAD-a se strahuje da bi to mogao postati presedan, zbog kojeg će ICC ubuduće moći procesuirati Amerikance. Ostatak američke vlade, uključujući obavještajne agencije, State Department i Ministarstvo pravosuđa, zalagao se za objavljivanje informacija.
Stav Pentagona nije potpuno neutemeljen jer 2017. je ICC otvorio istragu o mučenju osumnjičenih za terorizam od strane američke vojske u Afganistanu, nakon čega je tadašnji predsjednik Donald Trump potpisao izvršnu naredbu kojom se sankcionira osoblje Suda, a državni tajnik Mike Pompeo nazvao ju je "korumpiranom". Godine 2021. Bidenova administracija ukinula je sankcije; u isto vrijeme, novi glavni tužitelj ICC-a, Karim Khan, zatvorio je afganistansku istragu.