Neočekivani preokret na istoku Afrike, džihadisti su u predgrađima Mogadishua!

Somalski predsjednik Hassan Sheikh Mohamud je i ovog proljeća bio samouvjeren. „Za teroriste nema mjesta u Somaliji“, izjavio je 69-godišnji šef države. No islamistička milicija Al-Shabaab u toj istočnoafričkoj zemlji ponovno je u usponu i približila se glavnom gradu Mogadišuu, piše Deutsche Welle.

To je težak udarac za zemlju na Rogu Afrike, koja se već oko 20 godina bori protiv milicije bliske Al-Kaidi. A još je 2022. izgledalo kao da bi somalska vlada mogla ponovno uspostaviti kontrolu nad državnim teritorijem.

Nedostatak kapaciteta i prioriteta

No vojna se situacija ponovno okrenula u korist Al-Shabaaba. Vlada i vojska nisu uspjele stabilizirati ponovno osvojena područja. Često im je za to nedostajalo kapaciteta, kaže Ulf Terlinden, voditelj Ureda Heinrich-Böll zaklade za Rog Afrike u Nairobiju. „Jer na kraju krajeva, nisu borbene postrojbe kojima je teritorij osvojen te koje nakon protjerivanja Al-Shabaaba mogu osigurati civilni poredak."

Istodobno se čini da vlada uspostavu lokalnih upravnih struktura u ponovno osvojenim područjima na mnogim mjestima ne vidi kao prioritet. A zapravo bi trebala učiniti sve da država što brže postane vidljiva za stanovništvo: nudeći sigurnost, škole, bolnice, funkcionirajuće pravosuđe. Samo bi tako država dugoročno mogla steći relevantnost i legitimitet, smatra Terlinden. No to se uglavnom ne događa. Zbog tog propusta država gubi lojalnost stanovništva, što ide u prilog miliciji Al-Shabaab.

Milicija mami s mnogo novca

Milicija je privlačna mnogima i zbog raširenog siromaštva. Prema Svjetskoj banci, više od polovice stanovništva živi ispod granice siromaštva. Borba za ekonomski opstanak osobito mlade tjera da pristupe miliciji. Al-Shabaab i običnim borcima isplaćuje plaću do 300 američkih dolara, što otprilike odgovara plaći somalskog policajca. Prema procjenama Europske unije, Al-Shabaab ima do 12.000 boraca, „točan broj nije poznat“, stoji u jednom izvješću EU-a.

Novca teroristička skupina u svakom slučaju ima dovoljno. Prema stručnjacima Ujedinjenih naroda za Somaliju, godišnje ubire oko 150 milijuna američkih dolara, a posljednjih čak 200 milijuna. I to ne samo u područjima koja vojno kontrolira, nego i u samom Mogadišuu.

To je potvrdio još 2020. bivši sigurnosni savjetnik somalskog predsjednika, Hussein Sheikh Ali. „Oni oporezuju svu robu koja se uvozi i izvozi – isto kao i vlada", objasnio je Hussein Sheikh. „Milicija je infiltrirala mnoge državne institucije.“ Stanovništvo nije imalo drugog izbora nego surađivati s Al-Shabaabom. „U protivnom bi osjetili posljedice."

Hoće li Somalija izgubiti misiju Afričke unije?

Još jedan problem: unatoč nedavnim velikim neuspjesima, somalska bi vojska do 2029. trebala izgubiti svog najvažnijeg međunarodnog partnera – interventne snage Afričke unije (AU). One se od 2007. bore, s različitim mandatima i imenima, uz somalsku vojsku. Jer nakon raspada somalske države i svrgavanja posljednjeg diktatora Siada Barrea 1991., raspala se i nacionalna vojska. Interventne snage Afričke unije trebale su podupirati somalsku vojsku dok ona ponovno ne bude mogla samostalno osigurati teritorij, vladu i stanovništvo. To do sada nije uspjelo.

Ipak, misija AU-a već se godinama postupno smanjuje u skladu s izvornom idejom. Najkasnije za četiri godine trebala bi postati suvišna. No hoće li uopće toliko izdržati, trenutno je neizvjesno, upozorava Omar Mahmood, stručnjak za istočnu Afriku iz think-tanka International Crisis Group. Jer, za sada nije osigurano financiranje misije. Europska unija bila je od 2007. najveći financijer misije AU-a, no više ne želi gotovo sama snositi teret. Novi izvori novca još nisu pronađeni.

EU želi stabilnost u zemlji

Kako EU ima veliki interes za donekle stabilnu Somaliju, od 2007. uložila je oko 4,3 milijarde eura u sigurnost zemlje. Kao prvo, međunarodne terorističke skupine, koje tamo mogu nesmetano djelovati i prikupljati novac, prijetnja su i Europi. A sim toga, siromaštvo, nedostatak perspektive i bezakonje potiču i kriminal na moru. To je između 2007. i 2012. postalo bolno jasno, u razdobljuvrhunca piratstva ispred somalske obale. U to je vrijeme otprilike 180 teretnih i trgovačkih brodova oteto, a oko 860 napadnuto – težak udarac za međunarodnu pomorsku trgovinu. Jer Somalija leži na Adenskom zaljevu, jednoj od najvažnijih svjetskih brodskih ruta.

Nekoliko međunarodnih mornaričkih misija, među njima i misija EU-a Atalanta, pomoglo je da piratstvo prije desetak godina prestane. No od 2023. broj napada ponovno raste. „Čak i ako nitko ne da dodatni novac, misija AU-a vjerojatno neće odmah biti okončana“, kaže Mahmood. „Ali sigurno bi patili kapaciteti i sposobnosti postrojbi, a naravno i njihov moral." S vremenom bi se sposobnost Somalije da se obrani dodatno oslabila, smatra Mahmood. „A to bi onda Al-Shabaab svakako iskoristio", piše Deutsche Welle.