Haiti nikad nije bio mirna zemlja. Godinama je držao nezavidnu ulogu najsiromašnije države na svijetu, u kojoj ljudi preživljavaju s dva dolara dnevno. Prirodne katastrofe i nestabilnost državne vlasti dovele su do ekonomske krize i eskalacije nasilja bandi.
Od svog nastanka 1804. otočna karipska država gotovo da nije imala dana spokoja. Od tada pa do danas Haiti je imao 47 šefova država, od kojih su 23 nasilno smijenjena. Posebno je teško pogođeno ministarstvo financija. Veliki potres 2010. godine uništio je sjedište ministarstva financija i ubio mnoge djelatnike ostavivši zemlju bez financijskih stručnjaka. Od tada se ministar financija mijenja praktički svake godine, što dovodi do političke nestabilnosti.
Od atentata na predsjednika Jovenela Moïsea 2021. godine, bande su preuzele kontrolu nad 80 posto glavnog grada Port-au-Princea. Ubojstvima, silovanjima i otmicama radi otkupnine kriminalne skupine su prisilile više od 300 tisuća ljudi na preseljenje i pogoršale humanitarnu krizu. Gotovo polovina stanovništva Haitija danas pati od akutne gladi, škole su zatvorene, bolnice dupkom ispunjene, a poduzeća zatvorena.
Uvjeti su se dodatno pogoršali ovog mjeseca kada su se bande, koje se obično bore međusobno, udružile kako bi upale u zatvor i oslobodile zatvorenike, te napale međunarodnu zračnu luku, glavnu morsku luku i nekoliko policijskih postaja.
Premijer Ariel Henry pristao je podnijeti ostavku nakon višetjednog pritiska međunarodne zajednice i vođa bandi, koji su upozorili da bi nasilje moglo prerasti u građanski rat ako Henry ne odstupi s vlasti. Unatoč tome, situacija na Haitiju i dalje je uzavrela. Na karipskom otoku djeluje oko 200 naoružanih bandi, od kojih je oko polovina prisutna u Port-au-Princeu. U glavnom gradu postoje dvije velike koalicije bandi - G9, koju predvodi Jimmy "Roštilj" Chérizier i GPep, koju vodi Gabriel Jean-Pierre.
Dvije su skupine sklopile pakt krajem prošle godine nakon godina međusobne borbe. Robert Fatton, stručnjak za Haiti i profesor na Sveučilištu u Virginiji, rekao je da naoružane bande nisu nova pojava na Haitiju. "Oni su dio povijesti zemlje jako, jako dugo", rekao je za Al Jazeeru. Danas bande imaju bolje oružje nego prije i dosegle su novu "razinu sofisticiranosti" u svojim napadima. Primjerice, u napadu na dva zatvora u Port-au-Princeu početkom ožujka napadači su koristili i dronove. Fatton također dodaje da su oružane skupine "sve donedavno" bile podređene političkim strankama, ali to više nije slučaj jer su uspjele skupiti dovoljnu količinu novca neovisno od političara i poslovnih ljudi.
"Imaju i politički aspekt. Bande prihode stječu nezakonitim aktivnostima, a svoje oružje spremne su koristiti u političke svrhe", rekao je Mariano de Alba, savjetnik u Međunarodnoj kriznoj skupini.
Ranije ovog tjedna održani su pregovori između američkih, haićanskih i drugih susjednih čelnika o sljedećim koracima nakon Henryjeve ostavke i Karipska zajednica (organizacija 15 karipskih naroda) najavila je stvaranje sedmeročlanog vijeća koje će nakon izbora imenovati novog privremenog premijera.
Međutim, kritičari se pitaju kako se to može nazvati sporazumom Haićana kad su ga ispregovarali u najvećoj mjeri strani diplomati koji su se sastali na Jamajci, dok im se haićanski diplomat pridružio putem Zooma. Kritičari smatraju da je dogovor sklopljen na brzinu i nema dugoročnu viziju sigurnosti.
Haićanski povjesničar Georges Michel je govoreći za The Washington Post upozorio na dugu povijest međunarodne zajednice i Sjedinjenih Američkih Država, koji su pokušavali "nametnuti svoju volju - bilo otvoreno ili diskretno" u karipskoj zemlji. Godine 2011. Washington je pomogao Michelu Martellyju da osvoji mjesto predsjednika Haitija, a Ujedinjeni narodi kasnije su optužili Martellyja za korištenje bandi tijekom svog mandata, kako bi proširio svoj utjecaj na susjedne zemlje, što je pridonijelo stvaranju ozračja nesigurnosti u regiji. Ovaj put, tvrde američki dužnosnici, naučili su lekcije iz povijesti i više ne nameću vladu Haitiju, nego ga samo žele "usmjeriti" tijekom ovog prijelaznog razdoblja.
