Oružane snage Ruske Federacije pokrenule su ofenzivu sjeverno i jugozapadno od Avdivke. Prije toga su grad i njegova okolica bili nekoliko tjedana svakodnevno izloženi zračnim napadima. Izvori s obje strane izvijestili su o značajnom napretku Rusa na sjeveru i navodno je zauzeto naselje Krasnohorivka. Ali, i ruski izvori izvještavaju da je ofenziva teška, a njihove trupe trpe velike gubitke, objavio je portal Meduza. Slične informacije posljednjih dana stižu i od zapadnih dopisnika iz Ukrajine.
Pojavile su se i snimke poraza ruske oklopne kolone između sela Vodjanoje i Severnoje, ali sve je više pokazatelja u prilog novoj ruskoj ofenzivi, koja ima golem strateški značaj. Avdivka je već u poluokruženju, povlačenje ukrajinskih trupa iz nje moglo bi dovesti do raspada cijele fronte sjeverno od Donecka, a za držanje grada možda će biti potrebne rezerve, koje Oružane snage Ukrajine ne žele koristiti prije početka svoje protuofenzive.
Iako se nakon ruske agresije na Ukrajinu Avdivka relativno rijetko spominjala, riječ je o strahovito bitnom gradu: strateški - jer je na samom ulazu u Doneck koji je metropola proruskih separatista, i simbolički - jer se Ukrajinci ne daju istjerati već devet godina, unatoč rijekama prolivene krvi na obje strane.
Avdivka je snažno ukrajinsko uporište koje je udaljeno samo šest kilometara sjeverno od gradske linije Donecka. Zaselak Spartak koji pripada Avdivki udaljen je tri kilometra od grada Donecka, a i postrojenje za filtriranje vode u Donecku, o kojem uvelike ovisi vodoopskrba urbane aglomeracije toga grada, također je u blizini Avdivke. Prije 2014. godine ondje je živjelo 33.000 stanovnika, a sada ih ima oko dvije i pol tisuće.
Najvažniji dio Avdivke je istočno predgrađe, ozloglašena Promzona (industrijska zona) koja je žarište borbi zbog svog položaja jer presijeca glavnu autocestu Doneck - Horlivka, koja je ključna komunikacijska veza između dva "korpusa vojske Narodnih republika Doneck i Luhansk". Ukrajinske trupe osvojile su 2016. Promzonu i otad značajno otežavaju vojni promet na toj glavnoj autocesti zbog čega ruske i proruske snage moraju koristiti puno dužu, sporiju, zaobilaznu i dotrajalu seosku cestu. Promzona je slična Azovstalu iz kojeg su ukrajinski branitelji dugo odolijevali braneći Mariupolj. To je jedna od najvećih koksara u Europi, koja je do prije nekoliko godina proizvodila otprilike četvrtinu cjelokupnog koksa koji se koristi u ukrajinskoj metalurškoj industriji. Poput Azovstala, i industrijsko postrojenje u Avdivki pripada holdingu Metinvest, koji kontrolira Rinat Ahmetov, a isporučivala je koks čeličanama diljem Ukrajine. Postrojenje je više puta granatirano iz Donecka i okolice, ali radilo je sve do prošle godine, iako daleko ispod svojih kapaciteta.
Sve je počelo sredinom travnja 2014. kada su proruski separatisti zauzeli nekoliko gradova u Doneckoj oblasti, uključujući Avdivku. No, 21. srpnja 2014. ukrajinske su snage krenule u protunapad i preuzele grad od separatista. Unatoč stalnim borbama koje su uslijedile, Ukrajinci su zadržali kontrolu nad Avdivkom koja je postala grad na prvoj liniji i često granatirana. Prema navodima OESS-a, područje između Avdivke i susjedne Jasinuvate pod kontrolom separatista bilo je u 2014. "jedno od žarišta rusko-ukrajinskog rata".
U ožujku 2016. ukrajinska je vojska postavila svoje utvrde u "industrijskoj zoni", dotad tampon-zoni između teritorija pod kontrolom Narodne republike Doneck i teritorija pod kontrolom vlade u Kijevu. To je značilo da proruski separatisti više nisu imali punu kontrolu nad autocestom koja povezuje Doneck i Horlivku, dva velika grada pod njihovom kontrolom, te da im je postalo teže pucati na Avdivku. Otad su se borbe za "industrijsku zonu" u Avdivki uvelike intenzivirale i samo te godine u tamošnjim borbama stradalo je 216 ukrajinskih vojnika.
Razlog zbog čega Avdivka nikad nije pala jest slanje elitnih ukrajinskih postrojbi na to područje, koje su prvi put uvele NATO-ove standarde. Među njima se posebno istaknula 72. mehanizirana brigada koja je u teškim borbama 2017. podnijela najveći teret i obranila taj grad. Prema riječima vojnog stručnjaka Jurija Butusova, prva bojna 72. brigade odradila je pilot-program obuke uz pomoć Sjedinjenih Država, a sudjelovala je i u vježbama "Rapid Trident", osmišljenima za obučavanje ograničenog broja ukrajinskih vojnika na standarde Sjevernoatlantskog pakta.
Ukrajinska vojska i nakon prošlogodišnje ruske agresije očito namjerava zadržati grad. Dijelovi 53. mehanizirane brigade ukrajinske vojske i 36. brigade marinaca ukrajinske mornarice ukopali su se južno od Avdivke, a 55. topnička brigada pruža vatrenu potporu. Ali, gubici su veliki.
Međutim, najteže borbe odvijale su se početkom 2017. godine. Separatističko bombardiranje počelo je 29. siječnja 2017., a više od tadašnjih 17.000 stanovnika grada ostalo je bez vode, struje i grijanja. S obzirom na žestoke zimske uvjete, to je navelo ukrajinsku vladu da proglasi izvanredno stanje i evakuira većinu stanovnika. Čak je i UNICEF upozorio na humanitarnu katastrofu u gradu zbog nedostatka struje i vode, posebno jer je tijekom samo jednog dana gotovo stotinu topničkih raketa BM-21 Grad pogodilo Avdivku. Tijekom bitke ukrajinski su vojnici primali SMS-ove poslane s nepoznatih brojeva u kojima je pisalo: "Vi ste samo meso za svoje zapovjednike", "Vaše tijelo bit će pronađeno kada se otopi snijeg" i "Vi ste kao Nijemci u Staljingradu".
Proruske trupe i tenkovi izveli su dva napada na ukrajinske položaje u Avdivki ujutro 1. veljače 2017. uz podršku topništva od 122 mm (4,8 inča) i 152 mm (6,0 inča) i višecijevnih raketnih bacača B-21 Grad, ali nisu uspjeli. Štoviše, 4. veljače, nakon što je uspostavljen prekid vatre, Ukrajina je objavila da su njezine trupe poboljšale svoje položaje "na prilazima Donecku" kada su izvele protunapad i pritom zauzele uporište kod Spartaka te napredovali preko ceste Doneck - Horlivka u blizini obližnjeg Carskog Sela.
Rusi i lokalne trupe nastavili su napadati Avdivku i poslije 24. veljače 2022., ali imali su velike gubitke. Na primjer, prije tri tjedna gubici 1439. pukovnije, čiji pripadnici dolaze iz južnog Sibira, bili su toliko veliki nakon niza neuspjelih napada da su vojnici i njihove supruge četiri puta izravno zatražili pomoć od - Vladimira Putina. "Poslani smo na borbenu crtu bez vojnih iskaznica, bez streljiva, bez odgovarajuće obuke", rekli su mobilizirani u jednoj izjavi. "Tražimo od vas da nas maknete iz zone kontakta i riješite to - razgovarajte s ljudima koji su odgovorni za ovo, koji su poslali nespremne mobilizirane ljude na prvu crtu, a mi tražimo od vas da pomognete da izbjegnemo velike, neopravdane gubitke", napisali su iz 1439. pukovnije predsjedniku Putinu.