Kada je Slobodna Dalmacija prva objavila da je kod Bahmuta pronađeno tijelo 28-godišnje Srbina Uroša Prvulovića iz Kruševca koji se kao plaćenik borio u jedinici Wagner, svi mediji su je prenijeli, a ta vijest bila je novost čak i u Srbiji.
Išli smo i korak dalje pa smo doznali da je Prvulović zapravo poginuo 28. travnja, ali da je njegovo tijelo pronađeno tek dva mjeseca poslije. Uroševa rodbina se nadala da je on možda u ukrajinskom zarobljeništvu jer im se nikako nije javljao, a onda su od njegovih kolega koji kao plaćenici ratuju u Ukrajini doznali da je tijelo pronađeno - prije nepuna dva tjedna.
Nema više nikave tajne ni oko njegovog progreba. Prvulović je sahranjen prije dva dana u Donjecku, uz vojne počasti sa srpskom zastavom na lijesu. Orkestar je prilikom polaganja lijesa u raku odsvirao staru srpsku pjesmu "Tamo daleko", koji mnogi smatraju četničkom, iako ona zapravo govori o stradavanju Srba u Prvom svjetskom ratu. To ukazuje na činjenicu da mnogi Srbi koji ratuju u Rusiji nisu četničke provijencije, što se vidi i po njihovim komentarima nakon objave informacije o pogrebu.
Mnogi su u Srbiji pokušali kontaktirati Prvulovićevu obitelj, a Radio Slobodna Europa je čak došla i do Uroševog brata Nenada koji nije htio davati nikave izajve, ali je u kratkom snimku na tik Toku objavio nekoliko fotografija sa bratove sahrane.
Istražujući Prvulovićev "lik i djelo" upućeni su doznali da je tikom rata koristio pseudonim "Aleksandar Aleksandrovič", a djevojkama se predstavljao kako da živi u Sankt Petersburgu što mu je često donosilo uspjehe s obzirom da je od početka 2015 živio u Rusiji ili na okupiranim teritorijama Ukrajine gdje se govori ruski.
Zadnju svoju objavu na Facebooku Uroš je imao 2018 godine, a u rat je krenuo ponovo nakon početka specijalne operacije, kako Rusi nazivaju agresiju na Ukrajinu.
O njegovoj smrti nije se oglasila ni njegova bivša žena Elena Bondarenko koja ga je po medijima grčevito branila i tražila kada je bio uhićen 2018. godine i kada je proveo nekoliko mjeseci u zatvoru zbog sudjelovanja u akcijama protiv drugih srpskih dobrovoljaca koji su imali teška razmimoilaženja o svojoj ulozi i značaju na temu "kako se bore i koliko pomažu Rusiji".
Od 2014. godine Srbija sankcionira boravak svojih državljana sa stranim ratištima. Kaznenim zakonom koji je baš u te svrhe izmijenjen uvedena su kaznena djela sudjelovanje u ratu u stranoj državi i organiziranje sudjelovanja u ratu u stranoj državi.
Da se ikada vratio u Srbiju, Prvulović bi odgovarao za prvu točku za koju je zapriječena zatvorska kazna od šest mejseci do osam godina zatvora.
Dejan Berić major DNR-a koji organizira dolazak i prihvat te obuku srpskih dobrovoljaca zratište u Ukrajini, mogao bi dobiti dvije do deset godina ako se ikada vrati u Srbiji.
"Mnogi od njih se ne vrate, čak ni u lijesu" glase komentari po društvenim mrežama onih koji prate ovu problematiku.