Uništavanje svjetskih prašuma nastavilo se nemilosrdnom brzinom i u 2023. godini, unatoč značajnom usporavanju sječe šuma u brazilskoj i kolumbijskoj Amazoni, pokazuju nove brojke, piše Guardian.
Prošle je godine iskrčeno područje gotovo veliko kao Švicarska - ukupno 37.000 kvadratnih kilometara, prema brojkama koje su prikupili Svjetski institut za resurse (WRI) i Sveučilište Maryland. To je brzina od 10 nogometnih igrališta u minuti, a sječa je najčešće potaknuta željom da se što više terena prenamjeni u poljoprivredno zemljište.
Dok su Brazil i Kolumbija značajno usporile sječu šuma - Brazil za 36, a Kolumbija za 49 posto pod politikama zaštite okoliša predsjednika Luiza Inácia Lula da Silve i Gustava Petra - to je nadoknađeno velikim povećanjem sječe u Boliviji, Laosu, Nikaragvi i drugim zemljama. Kanada je također doživjela rekordan gubitak šuma zbog požara, izgubivši više od 8 milijuna hektara.
Mikaela Weisse, direktorica Global Forest Watcha pri WRI-u, rekla je: ‘Svijet je napravio dva koraka naprijed, pa onda dva koraka unatrag kada je riječ o gubitku šuma u prošloj godini. Oštar pad u brazilskoj Amazoni i Kolumbiji pokazuje da je napredak moguć, ali sve veći gubitak šuma u drugim područjima uvelike je spriječio taj napredak‘, rekla je. ‘Moramo učiti od zemalja koje uspješno usporavaju krčenje šuma.‘
Prenamjena zemljišta - u čijem je središtu uvijek sječa šuma - drugi je najveći izvor emisije stakleničkih plinova i glavni pokretač gubitka bioraznolikosti. Očuvanje kišnih šuma ključno je za ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stupanj iznad predindustrijske razine, kažu stručnjaci.
Upozorili su i da nastavak krčenja šuma znači da vlade opasno skreću s pravog puta kada je u pitanju ispunjavanje obveza u pogledu klime i bioraznolikosti. Na klimatskoj konferenciji Cop28 u Dubaiju, vlade su se složile da je potrebno zaustaviti i preokrenuti gubitak i degradaciju šuma do 2030., nakon što su se svjetski čelnici na Cop26 u Glasgowu obvezali da će prekinuti njihovo uništavanje ovog desetljeća.
Ali nove brojke pokazuju da je svijet daleko od ispunjenja ovog cilja, s tek malim promjenama u globalnom gubitku šuma tijekom nekoliko godina. Iako je Brazil znatno usporio stopu gubitka šuma, ta je zemlja je i dalje jedna od tri koje su izgubile najviše svojih izvornih prašuma, uz Demokratsku Republiku Kongo i Boliviju. Zajedno su odgovorni za više od polovice ukupnog globalnog uništenja prašuma.
Unatoč tome što ima manje od polovice šuma nego neke druge velike prašumske zemlje poput DR Konga i Indonezije, Bolivija je zabilježila veliki porast gubitka šuma već treću godinu zaredom, uglavnom zbog širenja uzgoja soje.
Laos i Nikaragva izgubili su velike dijelove svojih preostalih netaknutih prašuma 2023. godine, iskrčivši 1,9 odnosno 4,2 posto u jednoj godini. Razlog tome je, kažu stručnjaci, što se vrlo rascjepkane šume u zemljama koje su već jako iskrčene, često mogu brže posjeći. U Laosu poljoprivrednu ekspanziju potiče potražnja za robom iz Kine, dok su u Nikaragvi za to krivi uzgoj stoke i širenje poljoprivrede.
Unatoč lošim ukupnim brojkama za 2023., istraživači kažu da bi svijet mogao učiti iz primjera Brazila i Kolumbije kako bi zaustavio krčenje šuma. Profesor Matthew Hansen, specijalist za daljinska istraživanja na Odsjeku za geografiju Sveučilišta u Marylandu, rekao je: ‘Stvarno vjerujem da je jedini način za zaštitu postojećih šuma kompenzacijski fond za očuvanje prašuma.‘
‘Njemačka je ponudila ‘Fair Deal‘, čija su sredstva namijenjena prašumskim zemljama. Norveška se na sličan način angažirala u Gabonu, koristeći emisiju CO2 kao mjeru. Spojite taj pristup sa snažnim upravljanjem i angažmanom civilnog društva, i moglo bi uspjeti‘, rekao je.