Europska energetska kriza pogodila je i njemačke krematorije, navodi Reuters.
Svend-Joerk Sobolewski, predsjednik njemačkog konzorcija koji nadzire kremiranja, tvrdi da bi se, ako Rusi prekinu opskrbu prirodnim plinom, većina krematorija mogla staviti izvan funkcije. Navodi i da ta industrija zaslužuje apsolutni prioritet jer se konstantno bori s rastućim cijenama prirodnog plina.
"Što da učinimo? Ne možete "isključiti" smrt!", kaže Sobolewski.
Kremiranje pokojnika je čest odabir za Nijemce. Kremira se gotovo tri četvrtine od oko milijun ljudi koliko ih u prosjeku godišnje umire u Njemačkoj. Proces je to dugovječne tradicije koja izvorišta nalazi na istoku zemlje.
No sada, s ograničenom opskrbom plinom, sektor traži hitne načine za uštedu energije prije zime.
Podsjećamo, Rusija je bacila debelu sjenu neizvjesnosti i tjeskobe na Europu nakon što je smanjila protok prirodnog plina kroz ključni plinovod Sjeverni tok 1, pritom se pravdajući da su zastoji u isporuci tehničke naravi. Motivi su, ipak, vrlo jasni. Brojni europski čelnici optužili su Rusiju da su redukcije u isporuci odmazda za zapadne sankcije.
Ruski postupci uzdrmali su šire energetsko tržište, a europske su zemlje u panici oko zimskih zaliha. Najgore pritom prolazi Njemačka koja je već počela reducirati energiju u cijeloj zemlji - ograničavanje grijanja u različitim urbanim sredinama ili gašenje reflektora na gradskim spomenicima neki su primjeri takve plinske politike.
Kako slične mjere primijeniti i na krematorije? Kratkoročna opcija je smanjenje prosječne temperature u krematornoj peći s 850 na 750 stupnjeva Celzijusa, što bi moglo uštedjeti između 10 do 20% plina koji se koristi u sektoru.
Neki krematoriji također i gase peći dok drugi nastavljaju raditi s ciljem da se peć ne mora dugo grijati po uporabi.
Iz njemačke udruge pogrebnika upozoravaju: "Dugoročno gledano, mijenjanje struje za plin mogla bi biti opcija, no ta se energetska transformacija neće dogoditi tako brzo."