Ovo je nova ruska realnost

Nestašice goriva remete svakodnevni život u Rusiji. Nezadovoljstvo plaćama raste kako izgledi za zapošljavanje slabe.

Čak i vodeće ruske agencije za ispitivanje javnog mnijenja, uključujući državne VCIOM i FOM, kao i neovisni Centar Levada, bilježe jasan pad raspoloženja javnosti. Kremlj, međutim, inzistira na tome da je situacija stabilna. Stoga je Deutsche Welle prikupio iskustva svojih čitatelja, a svi su odgovori anonimizirani iz sigurnosnih razloga.

‘Ako uopće ima goriva, redovi su od 50 do 100 automobila’

Jedan od pretplatnika DW-a iz moskovske četvrti Pečatniki opisao je nedavni pokušaj točenja goriva kasno navečer, tijekom kojega je prešao oko 40 kilometara u potrazi za benzinskim postajama na kojima ga još ima.

„Ako goriva negdje uopće ima, redovi su golemi, od 50 do 100 automobila“, poručio je.

„Zaključili smo da čekati na gorivo do tri ili četiri ujutro, a potom odmah otići na posao, zapravo i nije neka dobra ideja, pa smo se vratili kući spavati. Trenutačno imamo pola spremnika, ali do kraja tjedna morat ćemo ili pronaći gorivo ili jednostavno više nećemo moći voziti. U posljednje vrijeme automobil gotovo isključivo koristimo za odlazak na daču kako bismo posjetili starije roditelje.“

„Gorivo sada morate tražiti noću. Nemate uvijek sreće. Često ga uopće nema. A kada ga ima, čeka se dva do tri sata“, rekao je drugi korisnik naših sadržaja.

Nestašice goriva, izazvane ukrajinskim napadima dronovima na ruske rafinerije, postale su jedan od glavnih izvora nezadovoljstva među stanovništvom. Podaci portala za praćenje dostupnosti goriva BenZinMap pokazuju da su, zaključno s 27. kolovoza, ozbiljna ograničenja u prodaji zabilježena u 66 ruskih regija, dok je u još 16 regija zabilježeno lokalizirano otežano opskrbljivanje ili nagli rast cijena.

Finski predsjednik: ‘Ne vjerujem da bi Rusija riskirala i napala najmoćniji vojni savez na svijetu‘

Aleksandar Šohin, predsjednik Ruskog saveza industrijalaca i poduzetnika (RSPP), izjavio je za portal RBC da je kapacitet prerade nafte pao za gotovo trećinu, što potvrđuju i neovisni analitičari. Vladine mjere, među kojima su zabrana izvoza, povećanje uvoza i ublažavanje standarda kvalitete goriva, zasad nisu uspjele riješiti problem.

Prema podacima ruske državne statističke službe Rosstat, prosječne maloprodajne cijene benzina ove su godine porasle za 7,4 posto, što je znatno više od ukupne inflacije od 4,19 posto. No prosječne cijene skrivaju velike regionalne razlike. Benzinske postaje u vlasništvu velikih naftnih kompanija uglavnom bilježe umjereniji rast cijena, što je dovelo do stvaranja dugih redova. Neovisne benzinske postaje gorivo pak prodaju po znatno višim cijenama, dodatno opterećujući kućne proračune.

Unatoč svemu, zasad je malo znakova otvorene panike. Čini se da se vozači prilagođavaju povremenim nestašicama.

„Goriva nema dovoljno, ali Sankt Peterburg zasad još izdržava“, rekao je jedan korisnik. „Bilo je problema s gorivom, ali situacija je sada bolja, iako ga još nema posvuda“, rekao je drugi.

‘Sve je teže pronaći novi posao’

Službene statistike ukazuju na iznimno nisku nezaposlenost u Rusiji, pri čemu Rosstat navodi rekordno nisku stopu od 2,2 posto, piše DW. No ta je brojka varljiva. Platforme za zapošljavanje hh.ru i SuperJob bilježe nagli rast broja životopisa uz istodobni pad broja oglasa za posao, što sugerira rastuće nezadovoljstvo radnika, ali i nedostatak alternativa.

Rast plaća također je usporen. Tvrtke u sektorima koji se suočavaju s teškoćama, poput automobilske industrije i rudarenja ugljena, sve češće zaposlenike prebacuju na skraćeno radno vrijeme ili ih šalju na prisilni dopust. Neki čitatelji DW-a također tvrde da je tržište rada pod velikim pritiskom.

„Sve je teže i teže pronaći novi posao. Nema novih otvorenih radnih mjesta, a ona koja postoje ili su slabo plaćena ili uključuju iscrpljujuće smjene od 12 sati“, napisao je jedan pretplatnik.

„Kašnjenja isplata plaća otežavaju otplatu kredita“, rekao je drugi. „Cijelo ljeto radim za dvije trećine svoje plaće. To pokriva hranu i teretanu, i to je otprilike sve“, naveo je treći. „Otpuštanja su pogodila mnoge industrije“, dodao je četvrti. „Utrka s umjetno napuhanim rastom plaća je završena. A život je postao monstruozno skuplji nego prije 2022.“

Ovakvo sumorno raspoloženje proširilo se čak i na prestižna uredska zanimanja. IT-stručnjak iz Sankt Peterburga ovako je opisao promjenu stanja:

„Nema iznenadnih gospodarskih šokova, samo postupno propadanje koje traje posljednjih deset godina. Izgledi za posao su loši, a pronalazak novog radnog mjesta bit će iznimno težak.“

Ruske prijetnje jačaju, intervenirao čak i šef CIA-e, naš stručnjak: ‘Situacija je zabrinjavajuća‘

54-godišnji poduzetnik iz Moskve prisjetio se kako je prije ruske invazije na Ukrajinu 2022. vodio uslužnu tvrtku za zapadne modne brendove. Nakon što su ključni klijenti napustili Rusiju, bio je prisiljen zatvoriti posao. Kasnije je pokrenuo novi posao proizvodnje odjeće u središnjoj Aziji i Bangladešu za prodaju na ruskim internetskim dućanima. U početku je rast prihoda potrošača potaknuo brz rast biznisa. No kako su gospodarski pritisci rasli, uvjeti su se pogoršavali.

„U početku je prodaja rasla brže nego što smo očekivali. Ali i ovaj posao zahvatile su posljedice sadašnje politike, izolacije i gospodarske nestabilnosti“, objasnio je poduzetnik. „Prihodi katastrofalno padaju. I nismo samo mi pogođeni. Ljudi štede na gotovo svemu.“

‘Ljudi ništa ne planiraju, podižu gotovinu i kupuju dolare‘

Glavna tema odgovora koje je DW primio jest odsutnost pozitivne vizije budućnosti. Sudeći prema komentarima ispitanika, oni se ne pripremaju za jedan veliki šok, nego za dugotrajno razdoblje stagnacije ili propadanja.

„U našoj regiji promjene još nisu značajne“, napisala je žena sa Sahalina. „Cijene, naravno, rastu, ali općenito imam osjećaj da ljudi žive isto kao i prije. Osobno najviše promjena u svakodnevnom životu osjećam kroz internetske usluge. Internet je sporiji, a VPN je gotovo stalno uključen kako bi se zaobišla cenzura. Ogroman broj ljudi iz mog kruga napustio je Rusiju, iako se to događa još od 2022. I mi smo poslali sina u drugu zemlju.“

„Nestašice goriva, napadi dronovima... Čak su i obična putovanja u Tursku postala preskupa“, rekao je jedan pretplatnik. „Ljudi ništa ne planiraju, podižu gotovinu i kupuju dolare. Nema nade u svjetliju budućnost ni u promjenu vlasti. Svi žive za danas. Konzumacija alkohola znatno je porasla, čak i u Moskvi.“

Uz tjeskobu i apatiju, značajan broj odgovora ukazuje na rastuću društvenu fragmentaciju, pri čemu se ljudi povlače u sve uže krugove i izbjegavaju šire rasprave.

„Ljudi su bijesni kao nikad i za sve svoje probleme krive Zapad. Život je postao mnogo siromašniji, dosadniji i opasniji nego prije rata“, naveo je jedan pretplatnik. „Ljudi se ili potpuno zatvore ili odmah prekidaju svaki razgovor o životu i ratu. Gotovo nitko više ne pokušava održavati privid normalnosti niti se pretvarati da je sve u redu.“

„Problem nisu samo gorivo ili internet, nego promjena u ljudima, čak i onima koji su nekada bili sasvim pristojni“, napisala je druga pretplatnica, djelatnica u zdravstvu. „Postoji unutarnji strah, duboka iritacija, čak i među onima koji ništa ne razumiju i ne žele ništa znati. Ali svi vide cijene. To ljude plaši. Unutarnji društveni tabui nestaju... Inteligencija je odjednom izgubila svoju uglađenost, svoje kulturne manire, a posebno inženjeri iz vojno-industrijskog sektora.“