Ne baš iz vedra neba, ali ipak iznenađujuće, Izrael je priznao Somaliland kao suverenu državu, objavio je Deutsche Welle. To je de facto neovisna država na Afričkom rogu unutar međunarodno priznate Somalije, čija vlada u Mogadishuu odlučno odbija priznati neovisnost odcijepljenog područja. Somalski predsjednik Hassan Sheikh Mohamud je na državnoj televiziji rekao: "Somalija će iskoristiti sva dostupna sredstva da se diplomatskim kanalima suprotstavi izraelskoj agresiji."
Čini se da je izraelski premijer Benjamin Netanyahu iznenadio čak i svog najvažnijeg saveznika, američkog predsjednika Donalda Trumpa. „Priznanje Somalilanda, barem trenutno, nije tema koja je na dnevnom redu SAD-a", izjavio je Trump u telefonskom intervjuu za list New York Post i upitao: "Zna li itko što je zapravo Somaliland?"
Što je zapravo Somaliland?
Teritorij današnjeg Somalilanda, koji je prema međunarodnom pravu dio Somalije, uveliko se poklapa s bivšom britanskom kolonijom istog imena. Nakon svrgavanja somalijske vlade u Mogadishuu 1991. godine sjeverni dio zemlje s glavnim gradom Hargeisom proglasio je svoju neovisnost.
Ustav "Republike Somaliland" predviđa demokratski državni poredak na temelju šerijatskog prava; islam je državna religija. Unatoč regionalnim razmiricama među klanovima, to područje se, zahvaljujući solidnim državnim strukturama u pogledu sigurnosnih snaga, obrazovanja i demokratskih procesa, smatra politički najstabilnijim dijelom Somalije. Utjecaj islamističke terorističke grupe Al-Shabab smatra se malim.
Ovo područje gospodarski ne stoji mnogo bolje od okolnih zemalja. Većina stanovništva tradicionalno živi od stočarstva. Osim toga, najvažnije gospodarske faktore predstavljaju luka Berbera u Adenskom zaljevu i novčane doznake Somalijaca koji žive u inozemstvu.
Zašto Somaliland odavno nije priznat kao suverena država?
"Ovo priznanje nije samo diplomatska prekretnica, nego i trenutak velike povijesne pravde i moralne jasnoće", rekao je ministar vanjskih poslova Somalilanda Abdirahman Dahir Adam za izraelski medij Kan. I politolozi i stručnjaci za međunarodno pravo tvrde da Somaliland ispunjava sve kriterije samostalne države: stanovništvo, definirani državni teritorij, vladu i sposobnost uspostavljanja odnosa s drugim državama. Ipak, skoro sve države mu uskraćuju međunarodno priznanje.
Članice Afričke unije (AU) odbijaju priznati Somaliland na temelju svoje doktrine da se državne granice na kontinentu ne smiju mijenjati. Pozadina: granice afričkih država uglavnom se zasnivaju na kolonijalnim podjelama. Pri tome je politički poredak prije kolonizacije jedva uziman u obzir. Zbog toga su etničke napetosti i teritorijalne aspiracije gotovo sveprisutne, pa postoji strah da bi mijenjanje jedne granice moglo pokrenuti lančanu reakciju, objavio je Deutsche Welle.
Iako se vlada Somalilanda, za razliku od drugih u regiji, smatra prozapadnom, članice NATO-a, uključujući i SAD, izričito odbijaju priznanje. Razlog: strahuje se da bi se time oslabila vlada u Mogadishuu u odnosu na islamističku miliciju Al-Shabab.
Za Kinu je Somalija partner i uporišna točka "Puta pomorske svile". Osim toga, Kina odbija separatističke pokrete širom svijeta, iz straha da bi to stvorilo presedan za odcijepljene njezinih pokrajina. U ponedjeljak je glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova ponovio: "Nijedna zemlja ne bi smjela iz svojih sebičnih interesa ohrabrivati ili podržavati unutarnje separatističke snage drugih zemalja."
Rusija od sovjetskih vremena održava bliske odnose sa Somalijom i izbjegava sukobe s Afričkom unijom. Separatističke težnje Rusija tretira isključivo u skladu s vlastitim interesima, pa tako priznaje "republike" Abhaziju, Južnu Osetiju, Lugansk i Donjeck.
Kakve međunarodne odnose njeguje Somaliland?
Somaliland se od proglašenja neovisnosti trudi oko međunarodnog priznanja. Najbliže odnose održava sa susjednom Etiopijom. Ta druga najmnogoljudnija zemlja Afrike, s više od 130 milijuna stanovnika, od osamostaljenja Eritreje 1993. godine bori se za siguran pristup moru. U siječnju 2024. Etiopija i Somaliland potpisali su memorandum prema kojem bi Addis Abeba bila spremna priznati Somaliland kao neovisnu državu u zamjenu za pristup Crvenom moru.
Neke članice EU-a, kao i SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo, održavaju ograničene političke kontakte i skromnu suradnju na području razvojne politike sa Somalilandom. No te države i nakon izraelskog priznanja naglašavaju potrebu nacionalnog jedinstva Somalije.
Ujedinjene Arapske Emirate i Somaliland povezuje vojna suradnja. Emirati se nisu pridružili zajedničkoj izjavi kojom se osuđuje potez Izraela, a koju je podržalo više od 20 pretežno muslimanskih zemalja, uključujući Tursku, Saudijsku Arabiju i Egipat. Očigledno, Emirati žele ojačati svoj utjecaj na Afričkom rogu, objavio je Deutsche Welle.
Adenski zaljev, koji se nadovezuje na Sueski kanal,jedna je od najvažnijih brodskih ruta za svjetsku trgovinu. Međutim, pobunjeni Huti koji kontroliraju južni Jemen, kao i somalski pirati, pobrinuli su se da to bude jedna od najopasnijih morskih ruta na svijetu.
Zašto je Izrael priznao Somaliland?
Prema riječima izraelske vlade, priznanje je uslijedilo "u duhu" Abrahamovih sporazuma. Sklapanju ovih sporazuma je 2020. posredovao američki predsjednik Trump, a oni imaju za cilj političko približavanje Izraela i nekoliko uglavnom muslimanskih država (UAE, Bahrein, Maroko i Sudan). I druge arapske države su razmatrale pristupanje sporazumu, ali su zasad odustale zbog rata u Pojasu Gaze. Saudijska Arabija je proces službeno obustavila.
Za Izrael su saveznici u regiji ključni sigurnosni faktor i zato ova zemlja posebnu pažnju posvećuje Crvenom moru i Adenskom zaljevu, tim prije što tamo značajan utjecaj imaju Izraelu neprijateljski nastrojeni pobunjenici Huti.
Analitičari povezuju izraelsko priznanje Somalialanda i s planovima za trajno preseljenje Palestinaca iz Pojasa Gaze, koje su Donald Trump i izraelski premijer Netanyahu predložili u veljači 2025. Prema medijskim izvještajima, Somalija i Sudan se spominju kao moguća mjesta za naseljavanje. Dok je sudanska vlada priopćila da je odbila takav zahtjev, vlade Somalije i Somalilanda tvrde da nisu bile upoznate s takvim inicijativama. Ipak, ministar vanjskih poslova Somalilanda je u nedjelju naglasio da vlada u Hargeisi nije pristala na planove o doseljavanju stanovnika Pojasa Gaze.
Priznanje Izraela u ovom trenutku posebno je osjetljivo jer Somalija početkom 2026. godine preuzima rotirajuće predsjedavanje Vijećem sigurnosti UN-a, koje je u ponedjeljak održalo hitnu sjednicu na ovu temu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....