KONAČNO ‘NE‘ INDIJE I KINE

Neviđeni debakl čovjeka koji je nekad cijeli UN držao u šaci! Sada je jasno - Rusija je ostala sama

Kad se sve pogleda, jasno je zašto je Lavrov bježao sa sastanka Vijeća sigurnosti. Izolacija Rusije postaje realnost, a s time se slažu Kina i Indija i Pakistan

Sergej Lavrov

 Yuki Iwamura/Afp

Nije potpuno jasno kakav je plan Rusija imala za ovogodišnje zasjedanje Opće Skupštine UN-a, ali ishod je težak poraz. Počelo je 16. rujna, u petak, tijekom pripremnih zasjedanja. Ukrajina je tražila da njezin predsjednik Volodimir Zelenski dobije pravo obratiti se Skupštini unaprijed snimljenom video porukom.

Prijedlog je imao više od 50 kosponzora što je bio signal da će biti prihvaćen. Bjelarus/Bjelorusija reagira u pomoć Moskvi, traži da se to omogući svakoj članici. Prijedlog je odbijen (67:23), a nakon toga je prihvaćen prijedlog da se predsjedniku Zelenskom omogući video obraćanje. Za tu je odluku glasala 101 članica (i Hrvatska, pa i Indija), protiv je bilo 7, suzdržanih 19, među njima, očekivano, Narodna Republika Kina.

Najiskusniji diplomat

Sastanak Vijeća Sigurnosti na temu Ukrajine održan je 22. rujna i na njemu se pojavio ruski ministar Sergej Lavrov. Najiskusniji svjetski diplomat, dugogodišnji šef ruske misije pri UN-u u New Yorku, pojavio se na sastanku, ponovio ruske stavove i - otišao.

image

Sergej Lavrov

Yuki Iwamura/Afp

Lavrov je bio poznat kao oštar polemičar, argumentiranih nastupa. Sada je podvio rep nakon što je rekao što ima i otišao svjestan da ga čeka baražni napad sa svih strana. Govor Zelenskog je imao globalni doseg, ruski je stav pregažen u Vijeću Sigurnosti, a onda je Lavrov pred Općom Skupštinom održao govor ponavljajući teze koje je ranije iznio ruski predsjednik Vladimir Putin. U kojem, primjerice, poziva na “demokratski, pošten svijet - bez ucjena i zastrašivanja nepoćudnih, bez neonacizma i neokolonijalizma”. Za koji će se boriti sa svojim saveznicima, a to je 6 država koje su glasale protiv Zelenskog: Bjelarus, Kuba, Demokratska Narodna Republika Koreja (sjeverna; interesantno je da pridjev “demokratska” u pravilu imaju države koje to nisu, tako bivši DDR, pa Demokratska Republika Kongo), Eritreja, Nikaragva i Sirija. Američka “koalicija voljnih", koja je 2003. godine krenula u invaziju na Irak sa samo negativnim, katastrofalnim posljedicama, bila je nemjerljivo respektabilnija kad je riječ o članovima iako među njima nisu bile mnoge iz NATO-a. Da bi ruski ministar zatim optužio Zapad za plan da Rusija nestane “s političke mape svijeta kao geopolitički entitet”. Ucjene smo vidjeli kad je Rusija u prosincu prošle godine objavila uvjete za suradnju sa Zapadom, zastrašivanje kad Putin prijeti oružjem masovnog uništenja, a deklarirani cilj "specijalne vojne operacije" u Ukrajini je porobljavanja te zemlje, što je obrazac neokolonijalizma, i njezino uklanjanje s političke karte svijeta kao samostalnog aktera.

‘Rusija nije imala izbora‘

Lavrov tvrdi da Rusija nije imala izbora, zbog “neprekinutog rata režima u Kijevu protiv svog naroda”, nego priznati neovisnost “narodnih republika” Luhansk i Doneck (riječ je o entitetima koji su, na poticaj i uz podršku Rusije pokrenuli pobunu protiv vlasti u Kijevu) pa “pokrenuti posebnu vojnu operaciju kako bi zaštitila Ruse i drugo stanovništvo Donbasa te eliminirala prijetnje našoj sigurnosti koje je NATO stalno stvarao na ukrajinskom teritoriju, zapravo, na našim granicama”. Koje su to prijetnje i dalje ostaje nerazjašnjenim. Sada se pak Ukrajina pretvara u zemlju koja oružanje i vojnu doktrinu bazira na NATO standardima.

image

Sergej Lavrov

Stephanie Keith/Afp

Lavrov završava efektno, tvrdi da se “održivost svjetskog poretka može osigurati jedino kroz povratak korijenima diplomacije Ujedinjenih naroda koja se temelji na ključnom načelu istinske demokracije iz Povelje – poštivanju suverene jednakosti država”. Ukrajina, znamo to, za Moskvu nije država, suverena ni jednaka. Kao ni ostale bivše članice Sovjetskog saveza. Toliko o prihvaćanju Povelje UN-a. Čijom je potpisnicom bila i Ukrajina 26. lipnja 1945. godine, kao osnivačica UN-a kad i tadašnji Sovjetski Savez.

Otklon od ruskih pozicija

U međuvremenu je uslijedio niz događaja koji potvrđuju da na globalnoj razini teče proces otklona od ruskih pozicija. Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi pred OS UN-a naglašava da je “osnovno rješenje [sukoba u Ukrajini] pozabaviti se opravdanim sigurnosnim brigama obiju strana i izgraditi uravnoteženu, učinkovitu i održivu sigurnosnu arhitekturu". Moskvi u ušima loše zvuči “obiju strana”. A zatim slijedi egzaktna poruka: “Pozivamo sve umiješane strane da vode računa da se kriza ne prelije i da zaštite legitimna prava i interese zemalja u razvoju."

Dakle, dragi Kremlj, nema poigravanja s isporukama hrane iz Ukrajine. Nije to sve, Wang se sastao s poljskim kolegom Zbigniewom Rauom i nakon sastanka poručio da se Kina nada da će se "plamen rata" ugasiti što je prije moguće. A onda se susreo, prvi put od početka ruske agresije, s ukrajinskim kolegom Dmitrom Kulebom i pritom istaknuo da Beijing/Peking poštuje "teritorijalnu cjelovitost svake zemlje". Dakle, i Ukrajine. Beijing i Kijev su 2013. godine, dakle u doba kad je na vlasti bio proruski lider Viktor Janukovič, potpisali sporazum prema kojem će NR Kina štititi Ukrajinu u slučaju nuklearnog napada.

Indija je na strani mira

Odmak je vidljiv i kod brojnih zemalja “globalnog juga”, skupine koja nije pretjerano kritizirala Rusiju, ali se čini da je Putinov govor u kojem je najavio mobilizaciju i rekao da ne blefira s nuklearnim oružjem bio trenutak koji mijenja poglede. Indijski ministar vanjskih poslova Subrahmanyam Jaishankar je rekao da “smjer razvoja ukrajinskog konflikta budi duboku zabrinutost međunarodne zajednice. “Kako sukob u Ukrajini i dalje bjesni, često nas pitaju na čijoj smo strani. A naš je odgovor, svaki put, jasan i pošten, Indija je na strani mira i tu će čvrsto ostati.” Moskva u očima New Delhija svakako nije na strani mira.

image

Sergej Lavrov

Ed Jones/Afp

Meksiko je sve do sastanka u New Yorku izbjegavao kritizirati Rusiju da bi ministar vanjskih poslova Marcelo Ebrard ondje nazvao invaziju “flagrantnim kršenjem međunarodnog prava”. Protiv Rusije su progovorile i afričke zemlje, Gabon, Gana i Kenija, nestalne članice Vijeća Sigurnosti, kao i Meksiko i Indija. A upravo je Afrika bila snažna točka podrške.

Posebnim se udarcem Kremlju može smatrati odluka Uzbekistana, nakon što je Putin otišao sa sastank Šangajske organizacije za suradnju, da prekine korištenja kartica za plaćanje Mir koje izdaje Ruska središnja banka. Kazakstan i Vijetnam su također zabranili njihovo korištenje, dok ih u Turskoj prihvaćaju tri banke (od ranije pet).

Osim Islamske Republike Iran i Demokratske Narodne Republike Koreje, zasad nije zabilježeno da je bilo koja druga zemlja ozbiljnije kršila sankcije koje su Rusiji, zbog agresije na Ukrajinu, nametnule SAD i EU te neke zemlje Azije. Toyota je odlučila trajno napustiti jedinu tvornicu automobila koju ima u Rusiji ne planirajući je prodati.

Kad se pogleda, jasno je zašto je Lavrov bježao sa sastanka Vijeća sigurnosti. Izolacija Rusije postaje realnost, a Washington već dulje šalje poruke Moskvi da bi bilo kakvo korištenje oružja masovnog uništenja imalo “teške posljedice”. S čime se, nedvojbeno, slažu NR Kina i Indija, a i Pakistan.

Možda Putinu i nije bilo najpametnije zveckati atomskim oružjem. Sačuvao bi neke partnere.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. rujan 2022 21:23