Izvješća o aktivnostima srbijanskog premijera Aleksandara Vučića, jednog od kandidata na skorim srbijanskim predsjedničkim izborima, dominiraju u središnjim informativnim emisijama, gdje je predstavljen i kao predsjednički kandidat i kroz premijerske aktivnosti, rezultati su monitoringa medijskog izveštavanja Biroa za društvena istraživanja (BIRODI), provedenog u drugom tjednu kampanje za predsjedničke izbore.
U priopćenju kojim u utorak predstavlja rezultate monitoringa, BIRODI ukazuje na to da se nastavlja trend po kojem Vučić dominira u pozitivnom promicanju predsjedničkih kandidata u medijima.
Po minutaži u promatranom razdoblju, Aleksandra Vučića na svojim ekranima najčešće imaju gledatelji provladine komercijalne TV Pink - od ukupno 7.999 sekundi, 6.961 je posvećeno Vučiću u ulozi premijera, a u 1.038 sekundi predstavljen kao predsjednički kandidat.
Usporedbe radi, poslije Vučića prvi sljedeći kandidat je bivši pučki pravobranitelj i kandidat skupine građana Saša Janković, ali je on na TV Pink bio zastupljen tek 288 sekundi, a bivši šef diplomacije Vuk Jeremić 247 sekundi, u kojima je u 165 sekundi negativno predstavljen, a od ukupno 361, Saša Janković je u 71 sekundi negativno predstavljen.
Vučić je po minutaži, slijedom dužnosti premijera koju obnaša te kao predsjednički kandidat, daleko ispred svojih protukandidata i na TV Prva, TV B92, RTS 1 i TV Happy.
U drugom tjednu kampanje uočljivo je intenzivnije pokrivanje aktivnosti Luke Maksimovića, u političkoj javnosti poznatijeg kao Ljubiša Preletačević Beli, kojem je u izbornim blokovima RTS 1 i N1 posvećeno 90, odnosno 189 sekundi. Na ostalim televizijama obuhvaćenim monitoringom njegova zastupljenost je znatno manja u odnosu na druge kandidate.
Istraživači porast vremena u izvješćivanju o aktivnostima premijera objašnjavaju vanjskopolitičkim događajima u kojima je sudjelovao, među kojima su najveću medijsku pozornost privukla Vučićeva putovanja u Berlin na sastanak s kancelarkom Angelom Merkel te summit premijera Zapadnog Balkana u Sarajevu.
Monitoring medija BIRODI provodi po metodologiji koja je temelji na pravilima definiranim u Venecijanskoj komisiji, Vijeću Europe, te organizacijama ODHIRA, OESS i Direktorata za ljudska prava EU.