Najveći praznik za 1,3 milijarde muslimanskih vjernika - Sveti mjesec Ramazana počinje u petak, 24. travnja – i prvi puta u povijesti islama održat će se u zatvorenim džamijama i najvećim svetištima, uz prijenose putem televizija i interneta. Mjesec ramazan je mjesec obaveznoga posta za sve punoljetne, zdrave muslimane koji nisu na putu, koji nekad ima 29, a nekad 30 dana, a godina muslimanskog kalendara kraća je za deset dana od sunčeve godine, pa se tako ramazan pomiče svake godine za deset dana.
Baš kao što kršćanski vjernici za Uskrs nisu mogli prisustvovati misama (osim ako nisu dio sljedbe don Josipa Delaša i još ponekog fanatiziranog katoličkog, protestantskog ili pravoslavnog svećenika), sada, identičan usud dijele muslimani. Tako je ministar za vjerska pitanja Saudijske Arabije Abdul Latif al-Sheikh, početkom ovog tjedna javno je objavio: Svi muslimani u Saudijskoj Arabiji tijekom ramazana, smiju klanjati i moliti se samo kod kuće. Tijekom ovog svetog islamskog mjeseca zabranjeno im je svako okupljanje, kao i zajedničke molitve u džamijama širom zemlje. Kao najviši vjerski autoritet u zemlji, rekao je da teravijske i bajram-namaz treba obavljati kod kuće, u slučaju da ne dođe do pada broja zaraženih. Osim toga, vlasti Saudijske Arabije odlučile su pooštriti mjere i uvesti cjelodnevni policijski sat u svete gradove Mekka i Medina kako bi se suzbilo širenje koronavirusa. Također je prekinuto i cjelogodišnje hodočašće Umra i zabranjene molitve u svim džamijama, uključujući i svete džamije u Mekki i Medini.
Isto tako, Vijeće za islamske vakufe u Jeruzalemu saopćilo je da Al-Aksa, džamija smještena u Istočnom Jeruzalemu, inače, drugo najvažnije svetište u islamskom svijetu, u okviru mjera poduzetih na sprečavanju širenja zaraze neće biti otvorena za molitve tijekom mjeseca posta, ramazana.
U ovakvoj situaciji, otvoreno je pitanje hoće li se ove godine organizirati Hadž. Jer, Kurban- bajram (koji se naziva i Hadži bajram) bit će obilježen u petak 31. srpnja, a uključuje klanje kurbana – što je tradicija Božjeg poslanika Ibrahima – i dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima i susjedima. Za vrijeme Kurban bajrama traju i dani hadža, kada nekoliko milijuna muslimana stiže u Mekku i Medinu. Za Saudijsku Arabiju ovo je i važno ekonomsko pitanje jer godišnje od hodočasnika zarađuje više od dvije milijarde dolara.
Razumije se kako, kao i kod kršćana, ima muslimanskih vjernika koji su uvjereni da je pandemija šejtanov plan kojim ih želi zaustaviti u sudjelovanju u vjerskim obredima. Ponegdje su svoje religijske osjećaje iskazali šakama: egipatske vlasti su tek nakon konkretne svađe i tuče zatvorile džamiju Al-Sayeda-Zainab, jedno od najvažnijih povijesnih religijskih mjesta u Kairu. Tamo su se, nakon džuma-namaza u petak, vjernici sukobili s građanima, koji su ih ljutito optužili da doprinose širenju korona-virusa masovnim molitvama u kojima se ne pridržava neophodnog odstojanja između vjernika, a onda je spor zaključen općom makljažom.