Nakon što je američki Kongres ranije ovoga tjedna odobrio slanje dugo odgađane 61 milijarde dolara vojne pomoći Ukrajini, Rusija je likovala da napredno zapadno oružje neće preokrenuti situaciju na bojnom polju. Više nego u bilo kojem trenutku otkako je Vladimir Putin naredio invaziju na Ukrajinu prije dvije godine, ruski predsjednik posljednjih mjeseci djeluje "vrlo samouvjereno i sretno", rekla je osoba koja ga dobro poznaje. "Da vidimo hoće li vojna pomoć to promijeniti", zaključila je ta osoba.
Posljednjih mjeseci, dok je Ukrajini zapadna pomoć dolazila na kapaljku te je muku mučila se s rotacijom svojih iscrpljenih snaga, Moskva je iskoristila svoju nadmoć u vatrenoj moći i ljudstvu i postupno napredovala duž linije bojišnice.
Dva visoka dužnosnika ukrajinske obavještajne službe opisala su trenutačne ruske napade duž ključnih linija bojišnice te udare raketama i bespilotnim letjelicama na Harkiv i druge važne gradove kao ‘razmekšavanje‘ bojnog polja prije veće ofenzivne operacije. Dužnosnici kažu kako očekuju da će Rusija pokrenuti novu ofenzivu velikih razmjera krajem svibnja ili lipnja.
No, s američkom pomoći koja je napokon na putu, Ukrajina bi mogla iskoristiti nedostatke u ruskim pokušajima da zemlju razara streljivom niske kvalitete i velikom, ali loše obučenom vojskom, prema zapadnim obrambenim dužnosnicima i analitičarima.
Jedan od njih kaže da, iako bi Rusija mogla napraviti neke taktičke prodore na prvoj liniji, ona i dalje ima neučinkovitu vojsku čije je obilježje stara oprema i slabo obučeni vojnici te neće uspjeti "pregaziti" Ukrajinu. "U veljači 2022. Rusija je imala puno bolje opremljenu i obučenu vojsku", rekao je dužnosnik, misleći na početak ruske invazije i kasniji poraz na sjeveru Ukrajine. "Jednostavno ne vidim da je sada bolje", dodao je, kako prenosi Financial Times, koji ocjenjuje da ruske snage vjerojatno neće uspjeti u velikoj ofenzivi ove godine.
Kvantiteta prije kvalitete
Nakon što ruski munjeviti rat doživio propast, Rusija je pokušala uništiti Ukrajinu dajući prednost kvantiteti umjesto kvaliteti na bojnom polju. Ruske snage ispaljuju pet granata na svaku ukrajinsku ispaljenu granatu, dok je taj omjer čak i već na nekim žarišnim točkama duž linije kontakta, kako kaže Dara Massicot, viša suradnica Carnegie zaklade za međunarodni mir koja se bavi pitanjima ruske vojske.
"Pomoć neće poništiti ruske prednosti ove godine, ali će omogućiti ukrajinskim snagama da obrane svoje položaje protutopničkom vatrom i može se koristiti za usporavanje ili zaustavljanje ruskog napredovanja", ističe Massicot.
Potaknuta rekordnom potrošnjom od 118,5 milijardi dolara ove godine za obranu - što je šest posto bruto domaćeg proizvoda - ruska industrija oružja povećala je proizvodnju za nekoliko puta, a tvornice rade od 0 do 24, navode dužnosnici. Sergej Čemezov, čelnik Rosteca, državne obrambene tvrtke, u studeno je rekao da Rusija proizvodi 2,5 puta više topničkih i višestrukih lansirnih sustava nego prije, a proizvodnju nekih vrsta streljiva povećana je za više od 60 puta.
No, te brojke prikrivaju nesposobnost Moskve da tu vatrenu moć pretoči u značajan napredak na bojnom polju, što je nešto za što ruski stručnjaci kažu da bi mogla učiniti samo s naprednijim oružjem. Zapadne sankcije otežale su Kremlju nabavku komponenti potrebnih za bespilotne letjelice, navođene bombe i visokoprecizne projektile, prisiljavajući ga da se oslanja na oružje niže tehnologije koje može lakše masovno proizvoditi, kaže Ruslan Puhov, voditelj moskovskog think tanka Centar za analizu strategija i tehnologija.
Niska razina ruske tehnologije i drastičan pad stope paljbe
"Najvažniji sustavi na bojnom polju u Ukrajini izravno ovise o sankcijama. Njihovo povećanje znači da vođe na svim razinama moraju razmišljati kreativno i razumjeti glavne trendove i vjerojatne ishode rata". Unatoč većem arsenalu Moskve, njezina vojska nema radikalnu prednost nad Ukrajinom u topništvu i streljivu, dodao je. "Ljudi koji se bore na ruskoj strani to barem ne vide".
Umjesto toga, Kremlj raspoređuje više oružja niske razine tehnologije, kao što su razorne klizne bombe i obnovljeno oružje iz sovjetske ere, dok snage raspoređuju koristeći motocikle i terenska vozila. "Ako radi, radi - niskotehnološki ili ne", kaže Massicot.
Ipak, čak niti to nije dovoljno za održavanje enormne stope topničke vatre kojom je Rusija zasula Ukrajinu u prvih šest mjeseci rata, kako kaže Pavel Luzin iz Centra za analizu europske politike sa sjedištem u Washingtonu. Rusija je ispaljivala do 60.000 granata dnevno prije jeseni 2022. godine, što je količina koja je pala na oko 10.000 dnevno te koja uključuje i nabavke iz Sjeverne Koreje i Irana. Ta niža stopa paljbe pokazuje da intenzitet borbe premašuje resurse koje Rusija može nadomjestiti čak i sadašnjim povišenim razinama proizvodnje i onemogućuje značajniji napredak. Rusija bi trebala proizvoditi 3,6 milijuna granata godišnje kako bi održala trenutačnu količinu ispaljenog streljiva, prema izvješću koje je ovaj tjedan objavio Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS).
No, ministarstvo obrane je priznalo da može proizvesti najviše polovicu od četiri milijuna granata kalibra 152 mm i 1,6 milijuna granata kalibra 122 mm, koliko Putinova vojska procjenjuje da treba za proboj. A kako ruske snage nastavljaju ispaljivati sve više granata, troše svoje topničke cijevi brže nego što se mogu proizvesti nove, što ih prisiljava da ih zamijeni cijevima iz sovjetskog doba.
Za više ciljeve neizbježna mobilizacija
Istovremeno, američka pomoć ne rješava ono što ukrajinski i zapadni dužnosnici kažu da je najočitiji problem Kijeva - nemogućnost da se parira golemom ljudstvu koje je Rusija poslala na bojno polje. Christopher Cavoli, vrhovni zapovjednik savezničkih snaga NATO-a u Europi, rekao je zastupnicima na saslušanju u senatskom odboru za oružane snage ranije u travnju da Rusija regrutira 30.000 vojnika mjesečno, povećavajući broj svojih vojnika na prvoj liniji sa 360.000 prije godinu dana na 470.000.
Kako bi prikupila te snage, vojska nudi financijske poticaje, uključujući i plaće pet puta više od prosječne plaće u nekim od siromašnijih regija Rusije te bonuse u rasponu između 3000 i nešto više od 10.000 eura, prema izvješću estonske vanjske obavještajne službe. Vojnici mogu dobiti dodatne bonuse za svoje podvige na bojnom polju ili ranjavanje, dok njihove obitelji mogu ptimiti izdašne naknade ako poginu u borbi. A takvi ishodi su vrlo izgledni - 315.000 ruskih vojnika ubijeno je ili ranjeno, prema Cavolijevim riječima, što stvara dodatni pritisak da se popune prorijeđene jedinice.
Taj pristup omogućuje Kremlju da privuče dovoljno osoba za koje je opcija borbe financijski privlačna, a da istovremeno izbjegne mobilizaciju, što je korak koji je natjerao stotine tisuća muškaraca da pobjegnu iz zemlje u jesen 2022. godine. "Sada je glavni pristup ‘kupovanje krvi‘ u ruskoj nižoj klasi", kaže Luzin.
Nove ofenzive bi, međutim, zahtijevale od Putina da proglasi još jedan krug mobilizacije, ističe Massicot. "Ako Kremlj ima ambicije prema Harkivu ili nečemu još težem, poput južne Ukrajine, tada će morati prikupiti vrlo velike snage, vjerojatno više od 100.000 ljudi za oboje, plus opremu", dodaje. Čak i kad bi Rusija regrutirala više ljudi, ta brojka ne bi bila dovoljna da nadoknadi manjak njihove obuke, kaže Luzin. "Svi pričamo o mobilizaciji, ali gdje su zapovjednici, narednici i poručnici koji bi zapovijedali mobiliziranim vojnicima", zaključuje on.