Europa je u srijedu cijeli dan, kao i prethodnu noć, provela u iščekivanju ishoda američkih izbora. Broj glasova koje su Biden i Trump dobivali ili prednost koju su gubili u pojedinim državama zamijenio je dnevne brojeve zaraženih koronavirusom, koje sve europske države broje već devet mjeseci otkad je počela pandemija.
Za Europsku uniju ti su glasovi od ključnog značaja i nije svejedno tko će na kraju odnijeti pobjedu. Razumljivo je da formalno europski lideri govore kako će odnosi EU i SAD-a biti dobri bez obzira na to tko pobijedio na izborima. Ne bi bilo politički korektno da EU unaprijed kaže koga bi preferirali u Bijeloj kući sljedeće četiri godine.
Ali, nije isto hoće li to biti Biden ili Trump. Biden bi vratio tradicionalne odnose, koji ne bi bili bez izazova jer je dosta otvorenih pitanja između saveznika s obje strane Atlantika, a ona nisu nužno nastala dolaskom Donalda Trumpa na čelo SAD-a. Ako je pobijedio Trump, slijede još četiri godine nepredvidivih odnosa. Nitko ne može procijeniti ne samo što će Trump reći na nekom summitu NATO-a, nego i kako će se ponašati oko raznih međunarodnih sporazuma i normi.
Kada je Trump pobijedio 2016., EU se nadala da će on, nakon što je bio neozbiljan kandidat, postati ozbiljan predsjednik. No, njegov prezir prema EU nije slabio i nije oklijevao napadati saveznike. Njegovo povlačenje iz multilateralnih organizacija stavilo je i EU u neugodnu situaciju da u nekim slučajevima partner bude Kina, primjerice u naporima za klimatske promjene, a ne SAD.
Pobijedi li Biden, EU i SAD gradit će odnose međusobnog poštivanja, zajedničkog djelovanja i promoviranja zajedničkih vrijednosti. Pogotovo će s olakšanjem Bidenovu pobjedu dočekati u NATO-u. Biden zna da europski saveznici moraju više odvajati za obranu. Na tome je Washington inzistirao dok je Obama bio predsjednik, a Biden njegov potpredsjednik. Ali, on nikad neće dovesti u pitanje spremnost SAD-a da brani svoje saveznike kad god to bude trebalo, plaćali oni dovoljno za obranu ili ne. Nije lako EU gledati kako američki predsjednik, uvjeren da je pobijedio, optužuje da mu žele ukrasti pobjedu.
EU upravo ovih dana komentira ishod izbora u Moldaviji i Gruziji. Traži da se poštuju demokratski standardi. Nisu niti slutili da može doći trenutak kada će se postaviti pitanje legitimnosti i prihvatljivosti ishoda izbora u Americi. Najveća šteta koju je Trump napravio zapadnoj demokraciji jest to što je u potpunosti izokrenuo sustav vrijednosti. Amerika više nije bila primjer poštivanja neovisnosti medija, sudstva i državnih neovisnih tijela. I unutar EU je došlo do erozije demokratskih vrijednosti.
Trump je mogao u tome igrati ulogu i time što je nekima poslužio kao primjer. Zato i nisu svi čelnici država članica EU jednoglasni oko toga koga bi voljeli vidjeti kao američkog predsjednika u sljedeće četiri godine. Zato bi lideri poput Orbána, Janše i Kaczyńskog vjerojatno preferirali Trumpa, ali velika većina ipak Bidena. U vrijeme kad je EU sama slaba u vanjskoj politici, pasivna, a njezina moć s odlaskom Britanije postaje još manja, potrebno je jačanje suradnje između EU i SAD-a. S Trumpom to nije moguće, ali s Bidenom jest.